Vijesti

Zašto je policijska brutalnost i dalje sveprisutna?!

Prošli petak, marširale smo za sve žene koje su izgubile živote na migrantskim rutama, na granicama i u svojim domovima; za sve žene koje pate i stradavaju u Palestini, kao i u svim drugim okupiranim prostorima i sukobima; za sve žene koje su radno i/ili seksualno eksploatirane; za sve nestale žene; za sve pushbackane i deportirane žene; za sve žene koje nemaju reguliran status; za sve žene koje nemaju pristup reproduktivnim pravima; za sve žene koje trpe bilo koji oblik nasilja; za sve žene koje ne žive sigurne i dostojanstvene živote.
Za sve žene čiji se glasovi i krikovi trenutno ne čuju, stvaramo društvo u kojem ćemo se čuti i slušati, u kojem ćemo biti slobodne i jednake, u kojem ćemo biti sigurne.

Danas pak obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv islamofobije i Međunarodni dan borbe protiv policijske brutalnosti – u vremenu kad i islamofobija i policijska brutalnost jačaju diljem Europe. Muslimani se suočavaju s kršenjem ljudskih prava, stigmatizacijom kroz retoriku koja izaziva podjele i lažno predstavljanje, te fizičkim, verbalnim i kulturnim nasiljem, koje je djelomično potaknuto i govorom mržnje na internetu i u medijima. Svjedočimo porastu državnog i institucionalnog nasilja prema muslimanima i muslimanskim zajednicama, rasno profiliranje, zabrane rada udrugama koje mapiraju anti-muslimanski rasizam, te sve više zakona koji posredno ili neposredno gledaju na muslimanske zajednice kao sigurnosnu prijetnju. Policijska brutalnost u kontekstu migracija očituje se u rasnom profiliranju osoba u pokretu, kriminalizaciji migracija izmjenama politika i zakonodavnog okvira, sustavnom kršenju ljudskih prava, uskraćivanju prava na azil, nezakonitim protjerivanjima (pushbackovima), psihičkom i fizičkom nasilju te degradirajućem postupanju i krađi i uništavanju osobnih stvari.

Osam godina nezakonite sustavne prakse pushbackova i drugih kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj ostaje bez učinkovitih istraga i sankcioniranja odgovornih i počinitelja. O radu Nezavisnog mehanizma nadzora od početka drugog mandata nema nikakvih javno dostupnih informacija niti objavljenih izvještaja. Antimigrantski sentiment proširio se u medijima i javnosti ususret nadolazećih nacionalnih parlamentarnih izbora kao oportuni as iz rukava populistički (i desno) orijentiranih političara.

U Hrvatskoj se policijska brutalnost nastavila i u 2024. godini, iako je manje u fokusu javnosti. Samo u siječnju, Dansko vijeće za izbjeglice zabilježilo je 217 nezakonitih protjerivanja iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Većina žrtava, među kojima je bilo najviše osoba iz Sirije, prijavila je fizičko zlostavljanje, ponižavajući tretman te krađu ili uništavanje osobnih stvari. Aktivistice prisutne u pograničnom području upozoravaju kako se nasilje u policijskom postupanju nastavilo – prebijanje i prisilno svlačenje (i dalje) su svakodnevica ljudi koji pokušavaju doći do ostvarenja sigurnih i dostojanstvenih života. Posljednjih mjeseci više smo puta čule i za slučajeve seksualnog uznemiravanja žena u pokretu koji su uključivali prisilno svlačenje, neželjeno dodirivanje i ponižavajuće postupanje.

No Name Kitchen napominje kako dolaskom proljeća u Bihać nada u novi početak kontrastira s teškim stvarnostima s kojima se suočavaju osobe u pokretu koje pokušavaju prijeći u Hrvatsku. Mnogi se suočavaju s nasilnim vraćanjima na hrvatskoj granici, uključujući uništavanje mobitela i otimanje osobnih stvari, taktike zastrašivanja i prisilno izlaganje teškim uvjetima, uključujući prelaske rijeka i navigaciju kroz minska polja. Navedeno nosi ozbiljne ozljede i pogoršanja mentalnog zdravlja među osobama koje traže sigurnost.

U posljednjih nekoliko tjedana, NNK je zabilježio više instanci policijskog nasilja. Prenosimo neke od njih.

Grupa mladića iz Maroka nedavno je doživjela žestoko policijsko nasilje tijekom pushbacka iz Hrvatske. Među njima je bio i maloljetnik – vidno traumatiziran i s fizičkim tragovima brutalnosti, sedam je puta već doživio pushback. Nasilje je uključivalo premlaćivanje na tlu, udarce nogama po licu koji su rezultirali slomljenim rukama i razbijanje telefona. Druga žrtva, također teško pretučena, bori se s bolovima u ramenima, nogama i čeljusti, što utječe na njegovu sposobnost hranjenja. Treća žrtva nosi fizički podsjetnik na susret, ogrebotinu na licu, “poklon” hrvatske policije.

Mladić iz Maroka, u srednjim dvadesetima, ispričao je svoje mučno iskustvo dok je s još četiri muškarca pokušavao prijeći iz Bosne u Hrvatsku. Njihovo putovanje počelo je iz kampa Lipa, uz 24-satno hodanje kroz šume prema hrvatskom gradu Slunju. Sedmorica hrvatskih policajaca presreli su ih i, unatoč pokušaju izražavanja namjere za azil, ignorirali njihovu molbu, oduzeli i uništili njihove stvari, uključujući torbe, jakne i telefone, te ih izložila fizičkom zlostavljanju i ekstremnoj hladnoći. Grupa je zatim nasilno odvedena na granicu, ponovno fizički napadnuta i pushbackana kroz ledenu rijeku.

I dok politički spinovi hrvatske Vlade javnosti prezentiraju borbu protiv krijumčara kao ultimativni cilj hrvatske policije, javnosti svjesno zamagljuju činjenicu da upravo izostanak sigurnih puteva za migriranje i nedostupnost viza, kao i opetovani pushbackovi, ljude guraju u taj položaj nesigurnosti i ovisnosti o krijumčarima. Navedeni primjeri policijske brutalnosti nanose iznimnu psihičku i fizičku štetu žrtvama, većinom mladim ljudima u potrazi za sigurnim i dostojanstvenim životom.

Pozivamo vas zato da se pridružite inicijativi Stop Border Violence i potpišete peticiju kojom se želi natjerati Europsku komisiju da garantira i provodi čl. 4. Povelje o ljudskim pravima koji propisuje zabranu torture, nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.

Preporuke za čitanje:

  • Dansko vijeće za izbjeglice jučer je predstavilo Globalnu prognozu raseljavanja (Global Displacement Forecast). Raseljenost, posebice unutarnja, raste zbog sukoba koji su u tijeku, s projekcijom dodatnih 6,8 milijuna raseljenih osoba do kraja 2025. godine.
  • Agencija za azil Europske unije objavila je analizu azilnih trendova u 2023. godini.
  • Europska ombudsmanka objavila je odluku o tome kako Frontex poštuje temeljna prava u pogledu potrage i spašavanja u kontekstu svojih aktivnosti pomorskog nadzora.
  • Dunja Mijatović, koju će od 1. travnja na poziciji Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe zamijeniti donedavni direktor Agencije EU-a za temeljna prava (FRA) Michael O’Flaherty, objavila je preporuke za zaštitu branitelja ljudskih prava u Europi i prestanak nihove represije i kriminalizacije.

Najave:

  • Od 18. do 23. ožujka Centar za mirovne studije sa suradnicima organizira Tjedan borbe protiv rasizma. Pogledajte brojne aktivnosti CMS-a i suradnika i uključite se!
  • 21. ožujka Europska mreža za osobe bez državljanstva organizira webinar 2024 State of Play Assessment on Statelessness in Europe – #StatelessnessINDEX.
  • Najave akcija i aktivnosti Inicijative za slobodnu Palestinu pratite ovdje. U nedjelju dođite na nasip vidjeti zmajeve za Gazu!
hr Croatian
X