U utorak 22.11.2022.godine u Hrvatskom saboru je predstavljen novi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Raspravi je sudjelovalo nekoliko saborskih zastupnika, a njihovi argumenti sezali su od – nužnosti unapređenja integracijske politike s fokusom na stambene politike, obrazovanje i zapošljavanje (Mrak-Taritaš), nužnost unapređenja prihvatnih kapaciteta za djecu bez pratnje, povećanje broja skrbnika za djecu bez pratnje, mogućnost zapošljavanja tražitelja azila odmah a ne nakon 6 mjeseci, nužnu provedbu tečaja hravtskog jezika (Raukar), opasnost da Hrvatske ne postane poput Švedske koja ima kvartove u kojima se više ne govori švedski (Milanović Litre), do – želje da Europa ostane kršćanski kontinent na koji se svi koji dolaze trebaju asimilirati jer je asimilacija dobra praksa, pogotovo u ovo europsko napredno društvo (Zekanović), pojašnjenja kako živimo u sekularnom društvu te da je za neke saborske zastupnike potrebno da se oni asimiliraju u suvremeno sekularno društvo (Orešković). Predmetna rasprava oslikava spektar promišljanja o migracijama i sustavu integracije u Republici Hrvatskoj. Hrvatska se već godinama postavlja kao zemlja tranzita te ne čini mnogo da bi se iz te pozicije pomakla u društvo prilika i dobrodošlice.
U posljednjih šest mjeseci u Hrvatskoj isto tako boravi sve više osoba koje vidljivo prolaze kroz razne lokalne zajednice na putu prema zapadnim zemljama EU. Grad Rijeka je bila prva lokalna zajednica koja je organizirala humanitarnu podršku, a u utorak 22. studenog je isto učinio i Grad Zagreb – otvaranjem humanitarne stanice za migrante, na lokaciji iza Glavnog kolodvora uz zgradu Paromlina. Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet je istaknuo kako ova gradska uprava želi iskazati ljudsko humano lice prema migrantima, te da je čitav proces iskoordiniran u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. Humanitarna stanica služi kao kratkotrajna stanica za okrijepu te nudi topli obrok, higijenu, grijani šator i tuševe svakoga dana od 8 do 20 sati. Korlaet je isto tako rekao kako će ulaskom Hrvatske u Schengen “migrantska kriza biti iza nas”, odnosno da će se od “1. siječnja okolnosti znatno promijeniti”. Prema medijskim izjavama nakon sastanka koji je održan u srijedu 23. studenog između premijera Plenkovića i austrijskog kancelara Nehammera – Austrija će podržati ulazak Hrvatske u Schengen. No što ulazak Hrvatske u Schengen znači za izbjeglice i druge migrante? Prestaje kriza političkog prepucavanja, ali počinje još veća humanitarna kriza na periferiji EU gdje će životi izbjeglica i drugih migranata biti još ugroženiji. Austrijski kancelar Nehammer rekao je da je Hrvatska “ispunila sve svoje obveze – točno možemo pratiti otkud dolaze ilegalni migranti tako što ih saslušavamo, pregledavamo njihove mobitele”. To bi u praksi moglo značiti da će se putem Dublinske uredbe sve osobe koje su prošle kroz Hrvatsku – vraćati, a potom potencijalno deportirati u zemlje porijekla ili zemlje s kojima Hrvatska ima sklopljene readmisijske sporazume.
Osim izbjeglica, u Hrvatsku u posljednje vrijeme dolazi sve više radnika migranata. Prilog Danke Derifaj za emisiju Provjereno govori o neljudskim uvjetima u kojima sve više migrantskih radnika živi i radi. “Samo ove godine izdano je 105.000 radnih dozvola. Sve je više radnika iz zemalja trećeg svijeta poput Nepala, Filipina, Indije. Agencije im obećavaju solidne plaće, smještaj, obrok, prijevoz i rješavanje viza, no mnogi od njih ipak su plaćali stotine eura da bi došli i radili. Mnogi od njih su ostali na cesti, bez novca i praktički u dužničkom ropstvu. Ono što je zabrinjavajuće jest da hrvatske institucije nad cijelom tom situacijom nemaju gotovo nikakvu kontrolu.” Derifaj je razgovarala s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Zavodom za zapošljavanje i sindikatima te se svi slažu oko činjenice da u Hrvatskoj sustav nad ovim problemom nema kontrolu; čime se otvara prostor kriminalu, nasilju, prostituciji, krijumčarenju ljudi, a za čije sprječavanje nisu odgovorni stranci, već institucije Republike Hrvatske.
U petak 25.11.2022.godine održava se izvanredni sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove na kojem će biti predstavljen Akcijski plan EU o središnjem Mediteranu. Akcijski plan predlaže niz od 20 mjera koje su osmišljene “kako bi smanjili nezakonite i nesigurne migracije, ponudili rješenja za nove izazove u području potrage i spašavanja te ojačali solidarnost u odnosu na odgovornost između država članica”. Komisija isto tako ističe kako predloženi Akcijski plan može poslužiti kao “model za izradu sličnih planova koji se bave specifičnostima drugih migracijskih ruta poput turske/istočnomediteranske rute, zapadnomediteranske/atlantske rute, kao i duž zapadnobalkanske migracijske rute”. Ususret spomenutom sastanku, organizirana je rasprava u Europskom Parlament u srijedu 23. studenog na temu “Potreba za europskim rješenjem u području azila i migracije, uključujući potragu i spašavanje” gdje se raspravljalo o stanju na granicama. U uvodnom izlaganju, Mikulaš Bek i Margaritis Schinas jasno su dali do znanja kako je intencija Komisije da se što prije donese predloženi Pakt EU o migracijama i azilu, o kojem već dvije godine nije postignut dogovor zbog niza problema koje u njemu postoje. Međunarodne i nacionalne organizacije posljednje dvije godine upozoravaju na sve spornosti Pakta. Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike (ECRE)u rujnu je upozorilo na opasnost posljednje predložene Uredbe o rješavanju situacija instrumentalizacije u području migracija i azila. ECRE upozorava da se prijedlogom uvodi mehanizam kojim se državama članicama omogućuje odstupanje od njihovih odgovornosti na temelju prava EU-a o azilu u situacijama „instrumentalizacije” migracija. Mehanizam bi bio trajno dostupan državama članicama koje se mogu pozvati na njega u više situacija, što omogućuje da po želji odstupe od svojih obveza.
Politička zbivanja u Hrvatskoj i EU posljednjih tjedana daju za naznačiti kako krize neće uskoro biti iza nas – već naprotiv, da nas tek čeka jedna kriza ljudskosti, kriza humanosti i kriza politike. Na ulicama našeg grada više nećemo susretati izbjeglice i druge migrante, no migracijski tokovi će biti još nesigurniji, još smrtniji i još riskantniji. Humanitarno-politička kriza preselit će se u susjedne zemlje, na granice, u lokalne zajednice uz granicu, u šume i rijeke. Prema podacima Danskog vijeća za izbjeglice koji djeluje u BIH, prakse nezakonitog i nasilnog postupanja prema izbjeglicama i drugim migrantima nisu zaustavljene u ovom periodu, nego su smanjene; a od 01.01. bi one mogle biti povećane. Umjesto prihvaćanja ove realnosti trebamo se boriti protiv nje stvaranjem novih praksi u našim lokalnim zajednicama – adnimistrativnim utočištima, sigurnim i legalnim putevima, lokalnim centrima za reguliranje statusa, alternativama detenciji. Postoje načini i prakse, ali u Hrvatskoj nedostaje političke volje za isto!
