S obzirom na kontinuiran dolazak izbjeglica te drugih migranata u Hrvatskoj kojima je zbog nereguliranog boravka zabranjen pristup smještajnim objektima, higijenskim čvorovima te drugim uslugama ključnim za život, jedinice (poglavito Zagreb, Rijeka, Pazin, Buje i Buzet) se trenutno suočavaju s ozbiljnom humanitarnom krizom. Grad Rijeka, kao prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, je stoga odlučila na riječkom željezničkom kolodvoru osigurati privremeni prihvatni centar za migrante koji će obuhvaćati higijenske kontejnere, pokretne sanitarne čvorove te šatore za podjelu obroka, međutim navedena odluka je naišla na otpor od strane HŽ Infrastruktura (HŽ = Hrvatske Željeznice) koja se protivi postavljanju bilo kakvih kontejnera ili šatora u blizini željezničkog kolodvora.
Slično kao i na riječkom kolodvoru, na zagrebačkom Glavnom kolodvoru već neko vrijeme svjedočimo dehumanizirajućoj situaciji gdje osobe pronalaze utočište na prostoru bez osnovnih uvjeta za život. Ovog smo tjedna svjedočili i policijskoj intervenciji kojom je grupica ljudi koja se tamo nalazila potrpana u policijski kombi i odvedena u nepoznatom smjeru. Takve se prakse navodno odvijaju svakodnevno.
Međutim, za razliku od Rijeke gdje Grad i Nadbiskupija aktivno pokušavaju pronaći rješenje za trenutnu situaciju i osigurati ljudima osnovne humanitarne uvjete, u Zagrebu i dalje čekamo na reakciju lokalnih vlasti.
Krajnje je vrijeme da se prestane odgađati solidarnost – pozivamo Grad Zagreb da hitno reagira te usmjeri svoje resurse na organizaciju smještaja, pristupa tuševima i adekvatnim sanitarijama, pomoći sa prehranom te organizacijom drugih usluga ključnih za život.
Pozivamo Grad Zagreb i sve nadležne institucije da poduzmu odgovarajuće mjere humanog prihvata i zbrinjavanja svih ljudi u potrebi prije nego što nastupe još niže temperature od ovih trenutnih.
Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je novu statistiku u vezi osoba koje su potraživale međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj prema kojoj je u razdoblju od siječnja do kraja 2022. godine 7.258 osoba podnijelo zahtjev za međunarodnom zaštitom od kojih je, između ostalo, 1.554 došlo iz Iraka (880 muškaraca i 674 žena), 1.150 iz Turske (678 muškarca i 472 žene), 1.123 iz Afganistana (724 muškarca i 399 žena), 1.123 iz Burundija (541 muškarca i 466 žena) te 715 iz Kube (386 muškarca i 329 žena).
U istom razdoblju samo je 16 osoba dobilo odobrenje međunarodne zaštite, a u prvih 6 mjeseci 2022. godine Ministarstvo unutarnjih poslova donijelo je samo 60 prvostupanjskih odluka o međunarodnoj zaštiti.
Praksu odbijanja međunarodne zaštite tražiteljima azila je iskusio i Soran Ghasemi koji je u Newsroomu N1 televizije opisao mučenje i druga postupanja kroz koje je prošao u Iranu nakon što je s islama prešao na kršćanstvo te razloge zbog kojeg mu je Hrvatska odbila pružati međunarodnu zaštitu.
U rujnu 2022. Ministarstvo unutarnjih poslova je raskinulo međuresorski ugovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja na temelju kojeg se koristilo financijska sredstva dobivena od Fonda Europske unije za azil, migracije i integraciju za organizaciju tečajeva hrvatskog jezika, povijesti i kulture za osobe pod međunarodnom zaštitom zbog kršenja načela dobrog financijskog upravljanja i pravila struke te nepridržavanje dogovorenih rokova od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. S obzirom na nepostojanje daljnjih informacija postavlja se pitanje hoće li se i kada uspostaviti nova organizacija tečajeva hrvatskog jezika za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita.
Njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova je organiziralo sastanak u okviru “Berlinskog procesa” s ministrima unutarnjih poslova te drugim dužnosnicima Austrije, Bugarske, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Italije, Poljske, Slovenije, Češke te Ujedinjenog Kraljevstva, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije na kojem se raspravljalo o suzbijanju neregularnih migracija preko tzv. “Balkanske rute”. Na sastanku se između ostalog raspravljalo o potrebi promjene viznih sustava država koje nisu članice EU s fokusom na Srbiju koja u okviru svog viznog sustava omogućuje bezvizna putovanja iz država poput Kube, Tunisa i Burundija te je odlučeno da će se takvi sustavi morati prilagoditi zakonima EU-e o vizama. Srbija je donijela odluku kojom se ukida bezvizni režim za Burundi i Tunis koja je stupila na snagu 20. listopada 2022 uz najavu da će se do kraja godine u potpunosti uskladiti s viznom politikom EU. Povodom navedene odluke organizacija civilnog društva Klikaktiv – Centar za razvoj socijalnih politika je javno prozvala Europsku Uniju da stvara narativ o Srbiji kao “proizvođaču izbjeglica” naspram stvarnog stanja na terenu u okviru kojeg izbjeglice većinom dolaze iz zemalja “u kojima vladaju izuzetno represivni režimi ili višegodišnji ratovi i za koje Evropa opet tvrdi da nema mesta, a životi su im ugroženi”.
Human Rights Watch pozvao je EU da proglasi Tursku kao nesigurnu treću državu na temelju kriterija propisanih člankom 38. Direktive 2013/32/EU o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Naime, iako je Turska pružila zaštitu 3.6 miljuna Sirijskih izbjeglica, u razdoblju od veljače do srpnja 2022. Turske vlasti proizvoljno su uhitile, pritvorile i deportirale stotine sirijskih izbjeglica u sjeverni dio Sirije.
FragDenStaat, Der Spiegel i Lighthouse Reports objavili su na svojim web stranicama izvještaj Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) u kojem je otkriveno da je Frontex – Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu aktivno zataškavala pushbackove provođene na granicama Grčke tako da se u pojedinim situacijama namjerno obustavljao zračni nadzor s ciljem izbjegavanja bilježenja nezakonitih aktivnosti, putem sufinanciranja grčkih jedinica koje su provodile pushbackove te putem obmanjivanja tijela odgovornih za nadzor Frontexa.
Primjećuje se zabrinjavajuća pojava u pogledu navodnih ograničenih smještajnih kapaciteta pojedinih država članica EU koji za posljedicu ima ugrozu ljudskog dostojanstva i u pojedinim slučajevima širenja beskućništva među izbjeglicama i drugih migranata:
- Nizozemski drugostupanjski sud je odbio žalbu nizozemskih vlasti kojom se traži odgoda provedbe mjera prihvata kojima bi se u što kraćem roku trebalo poboljšati uvjete smještaja tražitelja azila.
- Irski centar za hitnu obradu izbjeglica Citywest Transit Hub, smješten u zračnoj luci Dublin, privremeno se zatvorio za nove dolaske izbjeglica jer je navodno bilo dvostruko više izbjeglica nego li što je bilo smještajnih kapaciteta. Irski Odjel za djecu, jednakost, invaliditet, integraciju i mlade je priopćio da radi na hitnim mjerama kojima će omogućiti veći broj smještajnih kapaciteta te da je s obzirom na trenutne projekcije dolaska novih izbjeglica u zemlju potrebno osigurati još najmanje 15.000 kreveta do prosinca 2022. godine.
- Zbog većeg broja izbjeglica koji dolaze u zemlju austrijska Savezna agencija za prihvat i podršku je odlučila organizirati privremene smještajne kapacitete u obliku šatora, a koji su namijenjeni samo mladim muškarcima koji sami stižu u Austriju.
Nakon prošlotjednih najava da je Hrvatska spremna za Schengen, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) od Europskog parlamenta podržao je pridruživanje Hrvatske šengenskom prostoru od početka 2023. godine ustvrđujući kako je udovoljeno potrebi stalne procjene poštivanja temeljnih prava na vanjskim granicama uvođenjem neovisnog mehanizma u Hrvatskoj. Podsjećamo da je Centar za mirovne studije u nekoliko navrata upozorilo na brojne manjkavosti Nezavisnog mehanizma nadzora postupanja policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite iz kojih je razvidno kako je navedeni mehanizam financijski, politički i operativno ovisan o Ministarstvu unutarnjih poslova te u potpunosti neučinkovit u pogledu nadziranja aktivnog kršenja prava na granicama Hrvatske.
Za kraj preporučujemo:
- Novu epizodu Troglasa koja govori o nevidljivom radu ljubavi, radu borbe za pravednije društvene odnosne od onih u kojima živimo, te o skrbi za vlastito i za mentalno zdravlje onih oko nas. O razlozima protesta međunarodne solidarnosti sa ženama Irana pod sloganom „Žene, život, sloboda“, govori iranska Zagrepčanka Samane Fatemeh Riehani, koju su kamare Troglasa nedavno pratile u prosvjedu pred iranskim veleposlanstvom, gdje je režući svoju kosu pokušala upozoriti na trenutni položaj žena u Iranu i prosvjede diljem te zemlje. O aktivizmu koji ostavlja previše traga, o izgaranju zbog nasilja te kotraumatizaciji, govori Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije, uz predstavljanje „Džepnog vodiča za hrabre ljude“. O mogućnostima iscjeljivanja nade da je drugačiji svijet moguć govori umjetnica i aktivistica Selma Banich, kroz promišljanje svoje prakse kao prakse „igre i pobune“. Njezin politički rad „Movements/Kretanja“ u suradnji sa Sarom Salamon, recentno je izložen na 57. zagrebačkom salonu vizualnih umjetnosti.
- Kao osvrt na trenutnu krizu u Nizozemskoj s osiguravanjem smještaja tražiteljima azila, Vice je objavio članak s iskustvima LGBTIQ+ tražitelja azila u Nizozemskoj.
