Vijesti

Hrvatska spremna za Schengen, a tek se mora suočiti s posljedicama slučaja Madine Hussiny

U proteklim tjednima u Hrvatskoj su sve vidljiviji i brojniji ljudi u pokretu koji prolaze kroz neke od većih, ali i manjih hrvatskih gradova, na svojem putu traženja sigurnosti i zaštite. Zagrebački glavni kolodvor već je mjesecima privremeni dom različitim skupinama ljudi: osobama koje traže zaštitu, i osobama koje su u prolazu i koji migriraju prema drugim zemljama u kojima neke imaju obitelj, ustanovljene zajednice, priliku za rad. Sve je veći broj ljudi i u Rijeci te informacije s terena govore o stotinama ljudi koji svaku večer spavaju na riječkom autobusnom kolodvoru i okolici, u vrlo neprimjerenim i neljudskim uvjetima. Neki građani Rijeke u akcijama solidarnosti već danima ljudima dijele hranu i higijenske potrepštine, te postoji i svjesnost na razini grada da situacija ima elemente humanitarne krize van nadležnosti samo grada Rijeke te da se mora reagirati. Slična svjesnost postoji i u gradovima poput Pazina, gdje također prolazi sve veći broj ljudi.  

Zagreb se proteklih tjedana priključio globalnim izrazima solidarnosti s iranskim ženama i muškarcima koji ustaju protiv represivnog režima u Iranu nakon smrti  Jîne (Mahse) Amini, kurdske 22-godišnje žene koja je umrla nakon uhićenja od strane iranske vjerske policije, i prema svjedocima, od posljedica teške policijske brutalnosti i nasilja. Nakon njene smrti prosvjedi su započeli u kurdskim dijelovima Irana i proširili se diljem zemlje, a i šire. Tako je i u Zagrebu održan prosvjed ispred iranskog veleposlanstva na kojem je i naša nova sugrađanka Iranka Samaneh progovorila o situaciji iranskih žena, te u znak solidarnosti sa ženama u Iranu odrezala svoju kosu. Samaneh je o svojem životu i bijega iz Irana iskustvu progovorila i za Hrvatsku televiziju, te njen intervju možete pogledati ovdje. Dodatno, možemo istaknuti i gostovanje Iranca Sorana Ghasemija koji je za televiziju N1 progovorio o svojem slučaju i borbi sa sustavom kako u Iranu, gdje je prešao na kršćanstvo i tako postao meta, tako i u Hrvatskoj – gdje se bori s dobivanjem azila. 

Važno je naznačiti da slogan koji se proširio tijekom prosvjeda i koji je preuzet i u zapadnjačkim izrazima solidarnosti sa ženama u Iranu – “žene, život, sloboda“, potječe iz kurdskog ženskog oslobodilačkog pokreta (“jin, jiyan, azadî”) te je važno da pri korištenju slogana ne zanemarimo njegovo podrijetlo niti ignoriramo njegov revolucionarni značaj– koji je ostvaren u praksi u kurdskoj autonomnoj administraciji Rojava. Iranska državna diskriminacija usmjerena prema Kurdima uključuje i zabranu korištenja kurdskih imena – zbog toga mnogi Kurdi u Iranu djecu prijavljuju s jednim imenom, dok kod kuće koriste druge. To je bio slučaj i poginule žene Jîne Amini, te je važno da se njen kurdski identitet, koji je možebitno utjecao i na samu reakciju i brutalnost vjerske policije, ne briše i time dodatno umanjuje pozicija žena pripadnica manjinskih zajednica u Iranu koje sustav dodatno marginalizira i ugnjetava, ne samo zato što su žene, već i zato što su Kurdkinje, aktivistkinje, Balučistanke, ne-muslimanke itd.

Vraćajući se na vijesti u Hrvatskoj, USKOK je potvrdio da se provode novi izvidi u slučaju smrti djevojčice Madine Hussiny, a dodatna istraživanja dio su izvršenja presude Europskog suda za ljudska prava koja je utvrdila pet teških kršenja ljudskih prava obitelji Hussiny od strane hrvatske države. Hrvatska je  nakon presude dobila rok od šest mjeseci da Odboru ministara dostavi akcijski plan koji treba sadržavati opće i pojedinačne mjere kojima će spriječiti da se povrede koje je pretrpjela obitelj Hussiny ikada više ponove. Prema navodima ureda zastupnice Hrvatske pred ESLJP Hrvatska je plan poslala, no pučka pravobraniteljica ističe da je poslan samo djelomičan plan, te da se uz pojedinačne mjere moraju dodati i opće.

Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanju schengenskom prostoru i nema prepreka da postane punopravna članica toga prostora bez unutarnjih graničnih kontrola, izjavio je izvjestitelj Europskog parlamenta, zadužen za izradu mišljenja o hrvatskom članstvu u schengenskom prostoru Paulo Rangel, predstavljajući nacrt izvješća na sjednici Odbora Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE). Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike postavlja pitanje kako to da Europska unija tako nisko smanjuje standarde po pitanju primitka i jako brzo zaboravlja na hrvatski nehuman tretman prema izbjeglicama i kršenja ljudskih prava koja se događaju na hrvatskim granicama i unutar teritorija?

Niz je organizacija, institucija i pojedinaca pozvao hrvatsku vladu da građanima Rusije koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu azila i, sukladno zakonskim i međunarodnim obvezama, odobri međunarodnu zaštitu svim ruskim dezerterima. Kako se navodi u apelu: „Zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska, imaju moralnu obvezu zaštititi sve protivnike Putinove politike u Rusiji. Posve su jasne i pravne obveze članica EU da pruže međunarodnu zaštitu svakome kome bi povratkom u zemlju prijetio progon, mučenje ili smrt, a to se odnosi i na sve one koji izbjegavaju prisilnu mobilizaciju u ovom okrutnom ratu. Stoga je ljudski i pravno potpuno jasno što Hrvatska i Europa trebaju napraviti: bjeguncima od Putinove mobilizacije ponuditi azil i zaštitu“. 

hr Croatian
X