Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike (ECRE) prošlog je tjedna objavilo priopćenje kojim upozorava na opasnost usvajanja Uredbe o rješavanju situacija instrumentalizacije u području migracija i azila (tzv. Instrumentalisation Regulation). Priopćenje koje trenutno supotpisuje preko 70 europskih organizacija, među kojima i Centar za mirovne studije, pojašnjava kako se novim prijedlogom uvodi mehanizam koji državama članicama omogućuje odstupanje od njihovih odgovornosti na temelju prava EU-a o azilu u situacijama „instrumentalizacije” migracija. Naime, mehanizam je trajno dostupan državama članicama koje se mogu pozvati na njega u više situacija, što im u biti omogućuje da po želji odstupe od svojih obveza. Države članice zainteresirane za poboljšanje Zajedničkog europskog sustava azila (CEAS) trebale bi se usredotočiti na dogovor o reformama kojima se sustavima azila pruža potpora za učinkovito funkcioniranje i kojima se štite prava, povećava usklađenost i jača povjerenje među državama članicama u tom konfliktnom području politike. Dogovor o prijedlogu Uredbe o instrumentalizaciji ima suprotan učinak i uništava azil u Europi time što dopušta državama članicama da po želji sudjeluju ili ne sudjeluju u CEAS-u. Štoviše, instrumentalizacijski pravni okvir koji zemljama omogućuje da snize standarde za postupanje prema tražiteljima azila i izbjeglicama vjerojatno će biti preslikan i drugdje u svijetu, čime se ugrožava globalni sustav zaštite.
Izvješće Danskog vijeća za izbjeglice (DRC) za kolovoz pokazuje ponovni porast pushbackova iz Hrvatske u BiH. U kolovozu je evidentirano 606 osoba koje su doživjele nezakonito protjerivanje iz Hrvatske. Većina žrtava je iz Burundija, Afganistana i Kameruna. Polovina ih je prijavila uskratu pristupa azilu i degradirajuće postupanje, dok je manje od petine osoba proživjelo fizičko nasilje ili krađu/uništavanje osobnih stvari. Među nezakonito protjeranim osobama bilo je 69 djece. Od siječnja do kraja kolovoza ove godine, 2599 osoba je nezakonito protjerano iz Hrvatske u BiH.
Novo izvješće organizacije Save the Children (STC) otkriva višestruke oblike nasilja koje djeca izbjeglice proživljavaju pokušavajući preko Balkana doći do zapadne Europe, okolnosti tog nasilja te politike i prakse koje postoje za pružanje podrške djeci. Izvješće također sadrži preporuke vladama, nevladinim organizacijama i drugim dionicima za jačanje zaštite i podrške koja je dostupna djeci u pokretu. Svako dijete koje je sudjelovalo u ovom istraživanju ispričalo je kako je bilo izravno ili neizravno izloženo fizičkom, psihičkom, seksualnom ili drugim vrstama nasilja. Ovo nasilje događalo se u njihovoj zemlji porijekla, tijekom putovanja, pri prelasku granica, u prihvatnim, azilnim i detencijskim centrima, u skvotovima, na ulici i na radnom mjestu. Istraživanje je, u suradnji s Centrom za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu, provedeno u Bosni i Hercegovini i Srbiji, ključnim tranzitnim zemljama na pragu Europske unije i putu prema zapadnoj Europi. Temelji se na dubinskim intervjuima s 48 djece u dobi od 13 do 19 godina.
Nizozemsko vijeće za izbjeglice (DCR) podiglo je tužbu protiv vlade i Središnje agencije za prihvat tražitelja azila zbog nehumanih i bijednih uvjeta prihvata tražitelja azila. Osim što su stotine tražitelja azila prošlih mjeseci ostavljene na ulici zbog nedostatka kapaciteta na središnjoj lokaciji za registraciju, već gotovo godinu dana prihvatni kapaciteti diljem Nizozemske padaju ispod minimalnih standarda. DCR zahtijeva da vlada i Središnje agencije da osiguraju prihvatne objekte koji zadovoljavaju minimalne standarde do 1. listopada 2022. DCR se nada da će sudska presuda pomoći u razbijanju administrativnog zastoja između središnje vlade i općina.
Godinu dana nakon talibanskog preuzimanja vlasti, Afganistan je u stanju bezakonja bez ustava. Sveukupna sigurnosna i ekonomska situacija te stanje ljudskih prava se pogoršavaju, a patnja ljudi je sve veća. Afganistansko gospodarstvo je u kolapsu, a zemlja se suočava s teškom humanitarnom krizom, s 23 milijuna ljudi suočenih s akutnom glađu. Opća razina sukoba pala je u usporedbi s onima prije kolovoza 2021. otkako su talibani bili strana u sukobu i preuzeli vlast, ali zemlja je daleko od stabilnosti. Ciljana ubojstva i sustavni napadi na vjerske i etničke manjine, posebno na zajednicu Hazara, ubojstva iz osvete talibana protiv bivših vladinih dužnosnika i bivših vojnih snaga značajno su se povećali. Sloboda izražavanja i kretanja uglavnom žena i djevojaka ozbiljno je ograničena. Ostala prava krše se mjerama koje poduzimaju talibani, poput zabrane srednjoškolskog obrazovanja za djevojčice. Mnoga kršenja ljudskih prava i incidenti ostaju neprijavljeni u nedostatku živog civilnog društva i zbog straha od talibanskog progona. Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike (ECRE) je zato s organizacijama civilnog društva i organizacijama afganistanske dijaspore iskazalo zabrinutost zbog pogoršanja situacije u Afganistanu i tretmana afganistanskih tražitelja azila i izbjeglica u Europi. Više pročitajte u zajedničkom priopćenju.
Migreurop je objavio novo, četvrto izdanje Atlasa svjetskih migracija koje nudi kritičku analizu državnih politika koje reguliraju mobilnost. Također, pokazuje kako se migranti svakodnevno suočavaju s restriktivnim imigracijskim politikama i preusmjeravaju ih kako bi ostvarili vlastitu slobodu kretanja. Na temelju proučavanja povijesnih oblika, kritičke analize aktualnih regionalnih prostora, ali i teorijskih struja, ovaj Atlas ima za cilj obnoviti maštu oko pojma slobode kretanja i smještanja. Atlas je trenutno dostupan na francuskom jeziku, a u pripremi je i engleski prijevod.
Za kraj preporučujemo:
- Novu epizodu Troglasa koja govori o nezakonitim protjerivanjima ljudi u pokretu s europskih granica, pogotovo maloljetnika bez pratnje, kao i o ukupnom prešućivanju nasilja nad izbjeglicama na europskim granicama. O pogibeljnom putu prema boljem životu u Europi, specifičnostima hrvatskih pograničnih područja, i (ne)mogućnosti da Grad Zagreb uistinu postane grad-utočište govore Sajid Khan, afganistanski mladić i protagonist filma „Shadow Game“ („Igra sjenki“), novinarka Tamara Opačić iz redakcije tjednika Novosti, autorica istraživačkih tekstova o „balkanskom putu smrti“, te Marijana Hameršak, znanstvenica s Instituta za etnologiju i folkoristiku u Zagrebu.
- Tekst Gorane Mlinarević Prakse solidarnosti moraju postati protest protiv nasilja o filmskoj trilogiji Nike Autor koja će otvoriti 17. Pravo Ljudski Film Festival, a koja se direktno bavi “takozvanom Balkanskom migracijskom rutom i ljudima koji su prisiljeni da je pređu”.
- Umjetničku instalaciju Kretanja/Movements koju selma banich i umjetnički kolektiv Movements/Kretanja izlažu na 57. zagrebačkom salonu vizualnih umjetnosti. Kretanja govore o nasilju i traumi, krhkosti kao iskustvu radikalnog otpora i iscjeljivanju kao alatu za društvenu promjenu i oslobođenje. Izložbu možete pogledati do 20. studenog u zagrebačkom HDLU-u.
Art: Shamsia Hassani
