U proteklom tjednu turski predsjednik Erdogan, osoba u svijetu poznata po korištenju represivnih metoda, posjetila je Hrvatsku. Turska je pod politikom Erdogana iznimno nesigurna zemlja za branitelje ljudskih prava, žene, Kurde, LGBT+ osobe te brojne druge što je između ostalo prepoznato i u Hrvatskoj koja je nakon zahtjeva nevladinih organizacija i odvjetnika odbila izručiti Turskoj ljude poput Başak Şahin Duman, Vicdan Sahin Özerdem, Nurettina Orala i Murata Catulaya. Neovisno o tome, Vlada RH i Predsjednik RH sastali su se s Erdoganom u Zagrebu te pritom ograničili slobodu kretanja građanstva Zagreba uz veliku količinu naoružanja, oklopnih vozila te sigurnosnog osoblja.
Dan nakon posjeta Erdogana središte Zagreba su nepoznati počinitelji oblijepili homofobnim i ksenofobnim plakatima. Na jednom od plakata se navodi “Prihvatimo migrante zajedno – Dobrodošli novi Hrvati“ a ispod koje se nalazi prekrižena fotografija djevojčice naizgled bijele boje kože te druge dvije fotografije koje prikazuju grupe ne-bijelih muškaraca koji prosvjeduju.
Agencija Europske unije za azil (EUAA) je izvijestila da su EU+ države (EU, UK, Island, Norveška, Lihtenštajn, Turska i Srbija) tijekom prve polovice 2022. godine primile oko 406.000 zahtjeva za azilom, što je za dvije trećine (68%) više u usporedbi s istim razdobljem 2021. godine. Prema podacima Eurostata – Statističkog ureda Europskih zajednica, Hrvatska također prati taj trend sa 2.955 zahtjeva za međunarodnom zaštitom koji su podneseni u razdoblju od siječnja do lipnja 2022. godine te sa 1.090 postupaka koji su bili u tijeku u lipnju 2022. Iako Eurostat izvještava o porastu broja odobrenih međunarodnih zaštita, u Hrvatskoj je do kraja lipnja 2022. godine samo 16 osoba dobilo odobrenje međunarodne zaštite. S druge strane od 21.735 raseljenih osoba iz Ukrajine koje su stigle u RH do kraja srpnja 2022. njih 16.175 je dobilo odobrenje privremene zaštite.
Klikaktiv – Centar za razvoj socijalnih politika je izvijestio da su u razdoblju od travnja do lipnja 2022. godine na granici sa Srbijom nastavili bilježiti praksu pushback postupanja hrvatskih policijskih službenika koja su gotovo uvijek bila popraćena fizičkim nasiljem (udaranje, batine palicama i rukama) te oduzimanjem novaca i mobilnih telefona. Prema svjedočanstvima zabilježenim od strane Klikaktiva žrtve takvog postupanja su navele kako ih hrvatska policija predaje srpskoj policiji koja ih pušta ili odvozi i pušta u šumskom području odakle osobe pješače više od dva sata kako bi se vratili na području Šida.
Podsjećamo da takvu praksu bilježi i Border Violence Monitoring Network (BVMN) koji su izvijestili o istom postupanja na granici s Bosnom i Hercegovinom navodeći da su „trendovi graničnog nasilje u Bihaću postali nasilniji u lipnju 2022.“ opisujući primjere teških ozljeda te upotrebe pepper-spreja. Također u istom izvješću opisuju se i postupanja hrvatske i slovenske policije povodom kojeg je dijete koje je ujedno i izbjeglica prijavilo Hrvatsku i Sloveniju za kršenje članaka Konvencije o pravima djeteta UN-ovom Odboru za prava djece. Pushback postupanja, ignoriranje zahtjeva za azil odnosno za međunarodnom zaštitom te policijsko nasilje je potencijalno i razlog zbog kojeg se prema podacima Službe za poslove sa strancima u BiH u 2022. godini smanjio broj migranata koji koristeći tzv. balkansku rutu pokušavaju stići do zemalja Europske unije.
Prema tekstu aktivista i istraživača Matthiasa Monroya hrvatska policija je u svojim postupanjima između ostalog podržana i od strane Njemačke koja pruža svoje resurse Hrvatskoj u vidu obuka i opreme (skenera registarskih ploča, termovizijske kamere i vozila). Njemačku je također prošli mjesec potresla vijest da su policijski službenici sudjelovali u ubojstvu maloljetnog izbjeglice povodom čega se provodi istraga nad petero službenika te u pogledu kojih je odmah pokrenuti disciplinski postupak.
Unatoč kontinuiranim praksama policijskog nasilja te kršenja ljudskih prava na hrvatskim granicama, Češka je u okviru svog predsjedanja Vijećem Europske Unije pozvala ministra unutarnjih poslova RH te ministre Bugarske i Rumunjske na sastanak 13. rujna kako bi razgovarali o pristupanju prostoru Schengena u skladu s izraženom ambicijom Češke da ubrza postupka pristupanja. S obzirom na prioritete Češke postoji ozbiljna mogućnost da Europski Parlament već ove godine glasa o pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Češke je također najavio spremnost za započinjanje pregovora o prijedlogu uredbe o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama (tzv. Screening Regulation) kao i uredbe o Eurodac bazi podataka. Podsjećamo Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike (ECRE), savez organizacija čiji je član i Centar za mirovne studije, je već u 2020. godini pozvao na povlačenje ovog prijedloga uredbe osim u pogledu onih odredbi koji se odnose na uspostavu neovisnog mehanizma nadzora granica. Naime, navedena uredba koja bi uvela dubinske provjere prije samog ulaska na područje EU odgađa pristup temeljnim ljudskim pravima te povećava operativne troškove dok istovremeno ne sadrži rješenja na postojeće izazove i probleme u području migracija.
Na Europskoj razini bitno je istaknuti da unatoč brojnim kritikama u vezi eksternalizacije sustava azila Europske Unije te odluke Europskog suda za ljudska prava o zaustavljanju premještanja tražitelja azila iz UK-a u Ruandu Danska nastavlja ulagati napore u uspostavu centra za azilante izvan EU te je u tom smislu potpisala sporazum s Rundom.
Konačno, Ured Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina izradio je informativnu videografiku u kojoj je izložena važnost uspješnosti integracije osoba kojima je odobrena međunarodne zaštita, a u okviru koje se između ostalog navode i manjkavosti sustava integracije u Hrvatskoj. S obzirom na ispravno identificiranje da su „integracija i inkluzija ključne (su) za sve ljude koji dolaze, za lokalne zajednice i za dugoročnu dobrobit naših društava te stabilnost naše ekonomije“ te na brojne probleme i izazove tražitelja azila, osoba pod zaštitom te drugih stranaca s kojima se susreću pri integraciji, a na koje Vlada Republike Hrvatske može utjecati, završavamo ovaj izvještaj s nadom da je ovo indikator da će Vlada RH zaista i krenuti s rješavanjem problema i izazova prikazanih u videografici te da će sukladno tome i donijeti akcijski plan za integraciju koji već nekoliko godina propušta donijeti.
