Optužba o policijskom nasilju hrvatske policije te višestrukim nasilnim protjerivanjima izvršenim nad djetetom bez pratnje koje je pobjeglo od genocida u Mjanmaru zasjenila je Godišnje izvješće tzv. Nezavisnog mehanizma nadzora postupanja policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite. Naime, dijete koje je ujedno i izbjeglica prijavilo je Hrvatsku i Sloveniju za kršenje članaka Konvencije o pravima djeteta UN-ovom Odboru za prava djece u odnosu na nasilno protjerivanje od strane granične policije, zlostavljanje, propust države da odredi njegovu dob ili primijeni bilo koje od relevantnih jamstava prema člancima 3., 8., 20(1) i 37. Konvencije o pravima djeteta. Iako je od objave ove optužbe u medijima prošlo više od tjedan dana Ministarstvo unutarnjih poslova niti bilo tko od predstavnika vlasti RH nije komentirao optužbu, što ukazuje na postojeći trend ignoriranja sustavnog problema ilegalnih protjerivanja na granicama Hrvatske i povezanog nasilja.
Prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova dobivenih od strane Nove TV u prvih 6 mjeseci 2022. godine bilo je zabilježeno 7.184 slučajeva nezakonitog prelaska državne granice te 3.027 izraženih namjera za međunarodnu zaštitu. Nasuprot toga na dan 30. lipnja 2022. u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite su se nalazila 284 tražitelja međunarodne zaštite, što potvrđuje da je većina ljudi trenutno u Hrvatskoj u tranzitu, vjerojatno zbog znanja osoba u pokretu o dugogodišnjim nasilnim i protuzakonitim praksama hrvatske policije, kako na granici, tako i unutar teritorija, što Hrvatsku ne čini pogodnom zemljom u kojoj ljudi mogu tražiti sigurnost.
Slovenija će ovih dana početi s uklanjanjem 200 kilometara ograde i žice na granici s Hrvatskom, te su najavili i promjenu politike prema izbjeglicama – osnovali su novo savjetodavno tijelo koje će u suradnji s različitim akterima pripremiti migracijsku strategiju Slovenije, te će se više naglaska stavljati na osiguravanje sigurnih putova za migriranje, učinkovitije procedure azila i dobivanje boravišnih dozvola kako bi se olakšali uvjeti za međunarodnu zaštitu i sustavnu integraciju.
Europski sud za ljudska prava (ECHR) je u slučaju Safi i drugi protiv Grčke presudio da je Grčka odgovorna za kršenje ljudskih prava izbjeglica u slučaju operacije spašavanja – za koje izbjeglice tvrde da je zapravo bila pushback operacija prema Turskoj, u kojem je zbog utapljanja u Egejskom moru umrlo 11 žena i djece. Sud je tako presudio kako grčke vlasti nisu učinile dovoljno tijekom operacije kako bi spriječile tragediju i spasile osobe na brodu koji je potonuo, presuđeno je kako vlasti nisu provele kvalitetnu istragu koja bi pokazala točne okolnosti potapljanja broda, te finalno sud presudio kako su grčke vlasti podvrgnule ljude degradirajućem tretmanu u njihovom postupanju. Ovo je dodatni dokaz nehumanog tretmana izbjeglica od strane grčkih vlasti, na koje različite civilne i međunarodne organizacije i mreže upozoravaju već godinama.
Češka je 1. srpnja 2022. preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije povodom čega je dodala novi tematski prioritet Vijeća Europske Unije koji se odnosi na “upravljanje izbjegličkom krizom i poslijeratni oporavak Ukrajine”. I Češka će nastaviti raditi na guranju novog Pakta o migracijama i azilu, te je najavljeno da se pripremaju pokretati trojni sastanci između europskih institucija.
Prema izvještaju marokanskog Nacionalnog vijeća za ljudska prava, 23 izbjeglica koji su poginuli u pokušaju prijelaza granice u Melilli, gradu u Maroku kojeg kolonizira Španjolska, umrli su od gušenja, najvjerojatnije u kontekstu stampeda. No, ljudsko-pravaška nevladina organizacija AMDH ističe kako je izvještaj nije kompletan, te da se treba uspostaviti nezavisna istraga, koja bi pogotovo proučila neopravdano policijsko korištenje sile. Govoreći o Maroku, nastavlja se europska politika eksternalizacije migracija i uvjetovanja trećim zemljama – Europska unija i Maroko dogovorili su produžiti partnerstvo u području migracija, s navodnim ciljem borbe protiv krijumčarenja ljudi, pogotovo u kontekstu nedavnih smrti u Melilli i “novih i nasilnih” strategija koje su poticane od strane kriminalnih krijumčarskih mreži.
Završit ćemo ovotjedni izvještaj viješću kako se gotovo pola Ukrajinaca koji su pobjegli u zemlje EU od početka invazije vratilo svojim kućama, te da će možda i veći broj obitelji napraviti isto s početkom školske nastave u rujnu. Broj Ukrajinaca koji ulaze u EU tako je pao na razine prije invazije, te je ta migracijska situacija trenutno stabilna.
