Ovogodišnji Svjetski dan izbjeglica u Zagrebu je bio posvećen djeci bez pratnje u pokretu. Ondje je ovog ponedjeljka gostovala filmska ekipa dokumentarca Igra sjenki koji prati tinejdžere izbjeglice, djecu bez pratnje, na migrantskim rutama diljem Europe u potrazi za zaštitom i sigurnošću. I sami protagonisti fima, SK i Jano, koji su više puta nezakonito protjerani iz Hrvatske, govorili su na konferenciji za medije Centra za mirovne studije kako bi upozorili na nasilje i kršenja prava s kojom se djeca na našim i drugim EU granicama susreću.
SK iz Afganistana koji je kao petnaestogodišnjak bez roditeljske pratnje prošao tisuće kilometara u bijegu do sigurnosti, iz Hrvatske je protjeran pet puta. Danas je azilant u Belgiji gdje završava školu i progovovara o svom iskustvu kako bi pomogao drugoj djeci koja su danas u istom nesigurnom položaju kojem je on nekoć bio: „trebalo mi je dvije godine da dođem do zemlje koja me je primila, Hrvatska je više puta odbila moj zahtjev za azil i nezakonito me protjerala. Spavao sam na otvorenom, u snijegu, prolazio kroz minska polja. Uz mene su putovala djeca koja su bila još i mlađa i zbog sve te djece koja su i danas na putu, danas ovdje govorim“.
Sličnu sudbinu imao je i Jano koji je s mlađim bratom Shirom putovao iz Sirijskog Kurdistana: „kroz Hrvatsku sam pokušao proći 12 puta, brutalno policijsko nasilje hrvatske granične policije odvojilo me je od brata. Ne razumijem zašto je policija toliko brutalna prema nama, zašto nas muči…“ ističe Jano, koji je dobio azil u Nizozemskoj, gdje danas živi s mlađim bratom.
„Nasilje nad djecom na granicama Europe je nedopustivo“, poručila je Eefje Blankevoort, redateljica filma “Igra sjenki” koja je četiri godine pratila desetoro djece u njihovom pokušaju dolaska do Europske unije, te dodala kako je puka sreća da su sva djeca koju su pratili preživjela. Zbog svih ljudskih priča kojima je svjedočila pokrenula je i peticiju koju su prošlog tjedna predali Europskom parlamentu i Europskoj komisiji, kojom traže poštivanje prava djece, odnosno Konvencije o pravima djeteta. Peticija traži od europskih institucija da omogući djeci podnošenje zahtjeva za azil na siguran način te mogućnost da zahtjev za azil podnesu u rubnim državama EU te nakon toga budu sigurno prevedena u druge zemlje, kako ne bi morala sama nastaviti opasno putovanje. Azilni postupak mora uzeti u obzir djecu, te više pažnje treba posvetiti suočavanju s traumom i bržem spajanju obitelji, stoji u peticiji.
Za zagrebačku je publiku održana posebna besplatna projekcija filma Igra sjenki na kojoj su momci, redateljica Eefje Blankevoort i novinarka i prevoditeljica Zuhoor al Qaisi razgovarali sa publikom. Zagrebačka publika na Ljetnoj pozornici Tuškanac SK-iju i Janu je priredila dobrodošlicu koju ranije u Hrvatskoj, u doticaju s policijom, nisu imali. Pokazala im je da Hrvatska može biti solidarnija, otvorenija i uključivija.
Istog je dana održana i tribina “Djeca bez pratnje u Hrvatskoj” u organizaciji Rehabilitacijskog centra za stres i traumu i Centra za mirovne studije, o kontekstu u kojem djeca bez pratnje putuju i žive, kao i o sustavu skrbi i integracije Republike Hrvatske za djecu bez pratnje. “Pravo je pitanje koliko djece ostaje izvan naših granica i koliko ih tamo umire, bez da mi za to znamo. Statistike govore da na svako dokumentirano dijete koje je uvedeno u sustav EU-a, postoji jedno dijete koje nije uvedeno u sustav” – više o tribini pročitajte ovdje.
Hrvatska je ovog tjedna najavila prihvat 60-ak izbjeglica putem relokacija iz Grčke, Italije i Cipra koje je inicirala Francuska koja do kraja mjeseca predsjeda Vijećem Europe. Ostale države koje su ponudile podršku su Francuska, Njemačka, Portugal i Irska.
Na sastanku Vijeća EU za pravosuđe i unutarnje poslove (JHA), 10. lipnja, države članice usvojile su sporazum o privremenom mehanizmu solidarnosti EU-a. Mehanizam je nezakonodavan, privremen (traje godinu dana) i dobrovoljan. To znači da preseljenje migranata iz zemalja prvog dolaska nije obavezno, a države članice umjesto toga mogu odlučiti dati financijske doprinose. 21 država (Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Njemačka, Grčka, Španjolska, Finska, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Norveška, Švicarska, Lihtenštajn) je pristala na to. Mehanizam solidarnosti povezan je s direktivama o screeningu i Eurodacu iz Pakta o migracijama i azilu. Države članice također su postigle sporazum o revidiranom Zakoniku o schengenskim granicama, gdje su predložile novu (širu i pojednostavljenu) definiciju instrumentalizacije migracije.
Na sastanku Corepera (veleposlanika u EU) održanom 23. lipnja, odobreni su mandati Vijeća za pregovaranje o uredbama o Eurodacu i screeningu. Kompromisni tekst pokazuje daljnja smanjenja opsega mehanizama nadzora granica. Vidljiva je tendencija dijeljenja Pakta u različite spise kako bi se dobila odobrenja država članica za zasebne dokumente (ono što francusko predsjedništvo naziva postupnim pristupom). Dosadašnji dosjei pokazuju jasnu spremnost na povećanje detencije, militarizaciju granica, rizik od daljnjeg povećanja pushbackova, nedostatak zaštite na vanjskim granicama i pritisak na zemlje prvog ulaska, bez osiguravanja trajnog sustava za preseljenje/solidarnost. Sada se o tim dokumentima treba pregovarati s Europskim parlamentom. Češka će od 1. srpnja od Francuske preuzeti predsjedanje Vijećem Europske unije: među njezinim prioritetima, čini se, neće biti migracije.
Slika obješenog tijela 19-godišnjaka u dentencijskom centru Ain Zara, južno od glavnog grada Libije, Tripolija, bolni je podsjetnik na nehumane uvjete libijskih detencijskih centara i libijskog kršenja ljudskih prava izbjeglica koje sponzorira EU. Vjeruje se da se Mohamed Mahmoud Abdel Aziz, izbjeglica iz sudanske ratom razorene regije Darfur, ubio 5. lipnja nakon što je pušten i ponovno uhićen u rasponu od dva tjedna.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock najavila je će novi sporazum s Pakistanom stvoriti legalnu izlaznu rutu za tisuće Afganistanaca, uglavnom one kojima je njemačka vlada već obećala zaštitu. Do sada je, uz pomoć Pakistana, u Njemačku dovedeno više od 21 000 osoba iz Afganistana, dvije trećine ukupnog stanovništva kojem je odobrena zaštita. Ipak, neke od navedenih evakuacija dogodile su se prekasno da bi spasile živote.
U ponedjeljak, 27. lipnja, premijerno na VIDA kanalu pogledajte prvu epizodu dokumentarnog serijala u tri dijela TROGLAS – Priče o pokretu. Autori Ana Dana Beroš i Matija Kralj godinama su snimali i istraživali složenu tematiku izbjeglica i migranata. U prvom dijelu poslušajte tri priče: mladog azilanta Yazdana Fayyaza koji je u Hrvatskoj pronašao dom i perspektive aktivistice Sare Kekuš i umjetnice Maríe del Pilar Morales Caamaño o pitanjima slobode, prava, izbjeglištva i inkluzije.
Podsjećamo kako se danas održava posljednji u nizu događaja organiziranih u sklopu 9. Tjedana IZBJEGLICAma, obilježavanje Svjetskog dana izbjeglica u zagrebačkom parku Ribnjak. Očekuje vas pregršt radionica i nastupa, a program traje do 20 sati. Pridružite nam se!
Fotografija (SK i Jano): Bojan Mrđenović
