Prošli tjedan na Markovom trgu otvoreni su 9. Tjedni IZBJEGLICAma!, koje su na konferenciji za medije u ponedjeljak predstavili Entoni Šeperić iz Isusovačke službe za izbjeglice, Dženana Kalamujić iz Inicijative – Centra za edukaciju, Pavlica Bajsić iz Centra mladih Ribnjak, Yuliia Gurieieva iz inicijative Hurtok te Tea Vidović Dalipi iz Centra za mirovne studije. Glavna poruka organizatora bila je ta da integracijska politika Hrvatske mora postati politika za sve, te da, iako pozdravljaju promjene u integracijskim politikama kojima smo svjedoci zbog ratne krize u Ukrajini, takve promjene moraju obuhvaćati sve izbjeglice na prostoru Hrvatske, bez obzira na njihove zemlje porijekla, kao i to da sustav ne smije dopustiti i poticati diskriminaciju.
U sklopu 9. Tjedana IZBJEGLICAma! ovaj tjedan su održana i dva okrugla stola na teme pristupa visokog obrazovanja za osobe pod međunarodnom i privremenom zaštitom te integracijske politike i praksi u Hrvatskoj, u okviru kojih su se mogle razaznati pozitivne promjene u pogledu doprinosa raspravi od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Ministarstva znanosti i obrazovanja za koje se nadamo da će se također očitati i na području donošenja traženih izmjena postojećih problematičnih propisa i praksi.
Na tragu pozitivnih vijesti je i najava Slovenije da će do kraja 2022. godine ukloniti žičanu ogradu postavljenu na granici s Hrvatskom – premijer Slovenije Robert Golob utvrdio je kako ograda nije služila svojoj svrsi već je samo povećavala mogućnost ugroze života izbjeglica.
Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu Frontex zabilježila je na granicama Hrvatske, Mađarske i Rumunjske 40.675 neregularnih prijelaza preko granice što je za 167% više nego li je to bilo u istom razdoblju (siječanj-svibanj) u 2021. godini. Razlozi za povećane brojke prelazaka nisu dani, ali je navedeno kako Ukrajinci nisu uključeni u ovu statistiku, kao i činjenica da su najčešće zemlje porijekla ljudi u prelazu bile Sirija i Afganistan. Zanimljivo je da je samo Mađarska u razdoblju od 30. svibnja do 12. lipnja 2022. zabilježila 7.768 neregularnih prijelaza preko granice, što možebitno upućuje na trend zaobilaženja granica Hrvatske. S tim u vezi do kraja lipnja ove godine očekujemo i drugo polugodišnje izvješće Nezavisnog mehanizma postupanja policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite u okviru kojeg se promatra postupanja policijskih službenika prema neregularnim migrantima i tražiteljima međunarodne zaštite. Podsjećamo da je prvo polugodišnje izvješće bilo popraćeno sumnjivim brisanjem tvrdnje o provođenju nedopuštenih odvraćanja izbjeglica – tj. pushbackova, što je dodatno ukazalo na upitnu transparentnost i nezavisnost mehanizma – problema kojeg Vlada RH u 2022. godini još uvijek nije adresirala.
Govoreći i dalje o brojkama, važno je istaknuti i novi izvještaj UNHCR-a koji govori kako je brojka ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove ove godine dosegla 100 milijuna, što čini najveći zabilježeni broj prisilno raseljenih ljudi od Drugog svjetskog rata. Neki od događanja koji su doprinijeli takvoj situaciji svakako su i ratno stanje u Ukrajini kao i kriza u Afganistanu, konflikt u Etiopiji, suša na Somalijskom poluotoku, a dolazi i do porasta ljudi koji bježe iz Sahel regije zbog klimatske opustošenosti, nasilja.
Na Europskoj razini bitno je istaknuti da je Europski sud za ljudska prava hitnom privremenom mjerom zaustavio predviđene premještaje tražitelja azila iz UK-a u Ruandu kojim se namjeravalo eksternalizirati sustav azila UK-a tako da se tražitelje azila smjesti izvan teritorija UK-a za vrijeme postupka traženja azila.
U predmetu K.N. protiv Ujedinjenog Kraljevstva premještaj je privremeno obustavljen do isteka razdoblja od tri tjedna koje počinje teći dostavom konačne sudske odluke nadležnog tijela UK-a u postupku sudske revizije koja je trenutno u tijeku, dok u predmetima R.M. protiv Ujedinjenog Kraljevstva te H.N. protiv Ujedinjenog Kraljevstva privremena mjera je na snazi do 20. lipnja 2022. u 18:00, a kako bi osiguralo Europskom sudu za ljudska prava dovoljno vremena da detaljnije razmotri njihove zahtjeve. Sud je naročito uzeo u obzir očitovanje UNHCR-a kojim je ukazano da tražitelji azila prebačeni iz Ujedinjenog Kraljevstva u Ruandu neće imati pristup poštenim i učinkovitim procedurama utvrđivanja statusa izbjeglice te mišljenje Visokog Suda UK-a kojim se predmet tretiranja Ruande kao sigurnom trećom zemljom proglasilo iracionalnim odnosno temeljnim na nedostatno provedenoj istrazi, što je samo po sebi dovelo u pitanje proces suđenja.
Također važno za istaknuti da je Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove EU-a prošli petak doseglo politički dogovor oko različitih komponenti prvog koraka u takozvanom postepenom pristupu prema promjenama azilnog zakonodavstva EU (novi Pakt o migracijama i azilu) kojeg je započela i gura Francuska od preuzimanja presjedanjem Vijećem. Tema sastanka bilo je pitanje mehanizma solidarnosti, kao i Eurodac odredbe te odredbe oko regulacije screening procedura na granicama. Nisu još poznati finalni dogovori oko sustava solidarnosti, te izgleda da predstoje dogovori oko jamstvima različitih država članica u navedenom mehanizmu, koji i dalje ostaje mehanizam koji bi funkcionirao na dobrovoljnoj bazi sudjelovanja država članica.
Nastavno na najave ministri pravosuđa i unutarnjih poslova EU su usvojili opći pristup izmjenama Zakonika o schengenskim granicama kojim se uvodi ozbiljni rizik za ugrozu prava na pristup sustavu azila te kršenja temeljnih ljudskih prava. Organizacije civilnog društva izražavaju zabrinutost da se ljude koji nezakonito prelaze granice smatraju prijetnjom, a naročito pozivaju da se briše uvođenje pojma „instrumentalizacije migracije“ te povezanih ovlasti država koje ugrožavaju mogućnost pristupa sustavu azila.
9. Tjedni IZBJEGLICAma! i dalje traju, te u ponedjeljak, na Svjetski dan izbjeglica, imate priliku pogledati projekciju filma Igra sjenki / Shadow Game na ljetnoj pozornici kina Tuškanac u 21.30h, a prije toga od 17h u KIC-u možete sudjelovati na tribini Djeca bez pratnje u Hrvatskoj.
