Od 25. veljače do 20. svibnja 2022. godine u Republiku Hrvatsku je pristiglo 18.140 raseljenih osoba iz Ukrajine od kojih je otprilike 50% žena, 15% muškaraca i 35% djece. Većina osoba i dalje se nalazi u privatnom smještaju.
Diljem Europe i dalje su primjetne značajne razlike u tretmanu izbjeglica ovisno o tome dolaze li iz Ukrajine ili pak iz azijskih, afričkih ili latinoameričkih zemalja. Razlika u tretmanu svakako je vidljiva i prema neukrajinskim državljanima koji bježe iz Ukrajine, što jasno ukazuje na sistemski rasizam u zemljama članicama EU. Poljska i Mađarska su, između ostalih, čak obustavile prihvat vraćanja po Dublinu, pod izlikom za su njihove kapacitete za prihvat popunili ukrajinski državljani. Dio država na isti način pokušava zaobići prihvat ljudi iz EU programa preseljenja. Međutim, diljem Europe stižu i zabrinjavajući trendovi i izazovi s kojima se i ukrajinski državljani susreću. Naime, u brojnim je državama zabilježeno onemogućavanje pristupa azilu za Ukrajince, obrazloženo dostupnošću privremene zaštite, čime se direktno krše prava pojedinaca čiji bi se individualni slučajevi trebali razmotriti ako osobe traže azil. Također, u nekim je državama zabilježeno i vrlo nejasno administrativno bilježenje statusa osoba koje pristižu iz Ukrajine, poput sms poruka umjesto statusnih dokumenata, što dugoročno može ostaviti ozbiljne statusne posljedice za te osobe. Primijećeni su i problemi u priznavanju prava nevjenčanih partnera, kao i problemi u pristupu privremenoj zaštiti za udane žene bez djece u nekim europskim državama.
Nedavno objavljeno novo izvješće inicijative Protecting Rights at Borders (PRAB) donosi alarmatne informacije i brojke za prvo tromjesečje 2022. godine. Zabilježene su gotovo dvije tisuće pushbackova muškaraca, žena i djece na vanjskim i unutarnjim granicama Europske unije. Više od polovice svih pushbackova prijavile su osobe iz Afganistana, a 10 od svakih 100 osoba koje su prijavile pushbackove bila su djeca. U trenutku kad je rat u Ukrajini već bio započeo i kad su milijuni ljudi bježali iz Ukrajine u potrazi za sigurnošću, zaštita u EU uglavnom je ostala nedostižna za neukrajinske državljane, čak i za one koji bježe iz Ukrajine, pokazuje izvješće. Naime, zabilježeni su slučajevi državljana trećih zemalja koji su bježali iz Ukrajine u potrazi za zaštitom, a potom bili nezakonito protjerani na unutarnjim i vanjskim granicama EU.
Među više od tisuću slučajeva pushbackova zabilježenih iz Hrvatske u susjedne BiH i Srbiju, zabilježeno je i sljedeće svjedočanstvo ranjive tročlane obitelji iz Afganistana (majka i dvoje djece) i studenta iz Indije koji su zajedno putovali nakon bijega iz Ukrajine, a iz Hrvatske su protjerani u BiH na nezakonit način 18. ožujka: “Granicu smo prešli ovdje na Šiljkovači u selu Kramarice. Hodali smo sat vremena i onda smo naišli na tri policajca u plavim uniformama. Odmah smo zatražili azil, ali su nam rekli da u kampu nema mjesta i da se vratimo. Molili smo ih da nas puste da prođemo, ali su rekli da trebamo pokušati prijeći granicu negdje drugdje, da ne pokušavamo opet ovdje. Zatim je došao kombi s još 4 policajca u crnim uniformama. Stavili su nas u kombi i odvezli do granice i rekli da se vratimo u BiH.”
Iako su sve oči svijeta prošloga ljeta bile uprte u Afganistan, EU je u slučaju stanovnika Afganistana uglavnom i učinila ono što je najavila – zatvorila svoje granice, a s njima i oči za patnje koje eskaliraju pod talibanskim režimom. Kao da su neke ljudske sudbine manje važne od ostalih i kao da ne bismo svi trebali uživati istu sigurnost i ista prava.
Privatni spasilački brod jučer je u Mediteranu spasio gotovo 160 osoba koje su pokušavale stići do Italije u čamcima nesposobnim za plovidbu. Brod Ocean Viking spasio je ljude iz dva prenatrpana gumena čamca u libijskom području traganja i spašavanja. Među 158 spašenih osoba bilo je šest trudnica i tromjesečna beba. Očevici su rekli da su osobe na moru provele i do devet sati, a mnoge su patile od iscrpljenosti od vrućine i emocionalnog stresa. U međuvremenu, drugi humanitarni brod u središnjem Mediteranu, Geo Barents, koji je dobio dopuštenje da pristane na Siciliji nakon što je tjedan dana čekao na moru s oko 470 spašenih osoba na brodu, jučer je izvjavio da su talijanske vlasti prekinule iskrcaj bez objašnjenja, ostavljajući 238 migranata i dalje na brodu. Osobe tako već 11 dana čekaju u nedostojanstvenim uvjetima, bez pristupa sigurnosti i bez poštivanja ljudskih prava koja su im zajamčena međunarodnim pravom.
Mreža EuroMed Rights izvještavala je posljednjih tjedana o kršenjima ljudskih prava s kojima se aktivisti susreću u Egiptu i Alžiru. Ukupno 38 alžirskih, regionalih i međunarodnih organizacija jučer je pokrenulo #NotACrime kampanju kojom osuđuju alžirske vlasti zbog gušenja kritičkih glasova i neovisnog civilnog društva. Kampanja će se provoditi od 19. do 28. svibnja na društvenim mrežama uključenih organizacija. Možete ju pratiti na Twitteru pod #NotACrime.
Također, EuroMed Rights u ponedjeljak, 23. svibnja, održava zanimljiv webinar o trenutnim napadima na ženska prava u euro-mediteranskoj regiji. Više o programu i sugovornicama pročitajte ovdje.
Za kraj, ponovno s vama dijelimo poziv Koordinacije za integraciju svim organizacijama, institucijama, inicijativama i pojedincima da se priključe obilježavanju 9. Tjedana IZBJEGLICAma! i u svojim sredinama organiziraju događanja ili aktivnosti tijekom lipnja. Više informacija možete pronaći na linku.
