Vijesti

Božinović koristi medije za jeftine spinove, Frontex pod teškim kritikama

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odlučio je u medijima napraviti  razliku između ukrajinskih izbjeglica i onih koji dolaze s Bliskog istoka, tvrdeći da prvi imaju dokumente, dok su drugi migranti bez dokumenata. Iako su faktički i ukrajinske izbjeglice kao i bliskoistočne izbjeglice migranti jer i jedni i drugi prisilno migriraju, ministra bi trebalo naučiti još nekoliko podataka: hrvatska policija ta je koja često uništava dokumente izbjeglica koje dolaze u Hrvatsku tražeći zaštitu zajamčenu im međunarodnim pravom, pravo koje im hrvatska policija oduzima na našim granicama i unutar teritorija. Neki ljudi zaista putuju i bez dokumenata – koje možda s obzirom na različitost birokracija u različitim zemljama, za razliku od nas, nisu nikada ni trebali, pa tako nisu ni vadili, a u konfliktnim situacijama ili onima kada su progonjeni od strane država iz kojih bježe – dokumente je gotovo nemoguće izvaditi. Možda gotovo jednako nemoguće kao i vize za ulazak u europske zemlje. Kao što bi ministar trebao znati, za traženje azila nisu potrebni dokumenti, te i Hrvatska sama ima dodatne mehanizme provjere ljudskih priča – ali možda ministar ne vjeruje niti vlastitom sustavu koji godinama odobrava statuse osobama bez dokumenata, istina u zanemarivo malom broju. Ministra je važno informirati i  o tome da ljudi koji su na našim granicama ne mogu tražiti azil na našim graničnim prijelazima, budući da nemaju slobodu prelaska preko bosanskog ili srpskog graničnog prijelaza kako bi došli do našeg. A možda je i sasvim pak moguće da ministar zna sve ove informacije, te maliciozno koristi javni prostor kako bi dezinformirao javnost i usmjerio ih prema strahu i nepovjerenju prema osobama koje ovdje dolaze tražeći zaštitu i sigurnost.

Ističemo  članak Tamare Opačić koji tematizira smrti izbjeglica na Balkanskoj ruti, kao i rad aktivista koji podržavaju izbjeglice u Bosni, a nažalost često i podržavaju obitelji onih koji poginu u Bosni, kako bi im osigurali dostojanstvene pogrebe i počivališta. Kako se ističe u članku, prema podacima koje prikuplja međunarodna grupa aktivista i istraživača od 2016. godine na području Balkana, s fokusom na zemlje bivše Jugoslavije, smrtno je stradalo najmanje 259 migranata, od čega njih 29,7 posto na području BiH, 24 posto u Srbiji, 20,5 u Hrvatskoj, 8,1 u Sloveniji, 1,5 u Sjevernoj Makedoniji, 0,8 na Kosovu i 15,4 posto u ostalim balkanskim državama.

Krajem travnja zatvoren je prihvatni kamp za izbjeglice  Miral u Velikoj Kladuši, te su izbjeglice iz njega preseljeni u kamp Lipa, kod Bihaća, u kojem je trenutno smješteno više od 400 ljudi. Miral je još jedan u nizu zatvorenih prihvatnih kampova u Bosni, poput Vučjaka, Bire, Sedre, od kojih su neki bili ispod svih najnižih standarda za dostojanstven boravak ljudi.

Nekoliko poražavajućih vijesti pogodilo je u zadnja dva tjedna agenciju Frontex, europsku graničnu stražu, koja već godinama dobiva kritike o protuzakonitom djelovanju i kršenju ljudskih prava izbjeglica, nedostatku transparentnosti i pravovremenog i točnog informiranja institucija i javnosti o svojem djelovanju. Prva je vijest novo  istraživanje medijskih organizacija – Lighthouse Reports, Der Spiegel, SRF Rundschau, Republik i Le Monde, koje pokazuje da je agencija bila involvirana u pushbackove barem 957 tražitelja azila u Egejskom moru između ožujka 2020. i srpnja 2021. Prema istraživanju koje je uključivalo i zahtjev za slobodnim pristupom informacija, Frontex je u vlastitim bazama podataka (Jora) bilježio zapažene pushbackove na moru kao “prevencije odlazaka”. Nakon tih vijesti, direktor Frontexa Fabrice Leggeri dao je  ostavku, navodeći u pismu da “izgleda da se mandat Frontexa tiho, ali efektivno promijenio”. Frontex se zadnjih godinu dana suočava i s istragom europskog ureda protiv prijevara – OLAF-a, što se tiče navoda o pushbackovima, zlostavljanjima i nedoličnog postupanja. Rezultati istrage još nisu objavljeni, no u trećem mjesecu OLAF jest izašao s tvrdnjom da nekoliko članova rukovodećeg osoblja namjerno nije klasificiralo slučajeve pushbackova kao kršenje ljudskih prava. Dodatno, udruga Sea-Watch uložila je  tužbu protiv Frontexa europskom Općem sudu u Luksemburgu, s optužbom da odbijaju otkriti dokumente koji pojašnjavaju njihov odnos i suradnju s takozvanom libijskom obalnom stražom, prvenstveno u slučajevima pushbackova kojima je posada Sea-Watcha svjedočila u malteškom području spašavanja.  Naposljetku, Europski parlament  odbio je potvrditi Frontexov budžet za 2020., s pojašnjenjem kako podbacili u istragama kršenja ljudskih prava tražitelja azila u Grčkoj. Podsjetimo, Frontexov budžet kroz godine razvitka agencije drastično je porastao, te je u 2020. godini iznosio 460 milijuna eura. Zamislimo što bi mogli postići kada bi Europska unija samo dio tih novaca uložila u podršku ljudima, umjesto u kršenje njihovih prava i zlostavljanje na granicama tvrđave Europe.

Jedna pozitivna vijest – u još jednom slučaju europskog trenda kriminalizacije solidarnosti, aktivist Andrea Costa, voditelj organizacije Baobab Experience,  oslobođen je od optužbi za pomaganje ilegalnih migracija, za što mu je prijetila kazna zatvora od 6-18 godina. Slučaj je završio oslobađajućom presudom 6 godina nakon što se navodni incident dogodio.  

U zadnja dva izvještaja spomenuli smo plan Velike Britanije za slanje tražitelja azila iz zemlje u Ruandu kako bi tamo njihovi slučajevi bili procesuirani, kao još jedan perfidan način eksternalizacije sustava azila i bježanja od odgovornosti i poštivanja međunarodnog zakonodavstva. Kao nastavak tog slučaja, ovih dana došlo je do prvog legalnog  izazova ovom planu – tvrdeći da plan krši međunarodno pravo, UN-ovu Konvenciju o izbjeglicama, kao i britansko pravo o zaštiti podataka.

Za kraj ovog izvještaja dijelimo poziv Koordinacije za integraciju svim organizacijama, institucijama, inicijativama i pojedincima da se priključe obilježavanju 9. Tjedana IZBJEGLICAma! i u svojim sredinama organiziraju događanja ili aktivnosti u 6. mjesecu. Više informacija možete pronaći na  linku.

hr Croatian
X