U ponedjeljak 25.04. u knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu održana je tribina Od granice do grada: rasijalizacija i afekti lokalnog prihvata tražitelja azila u Zagrebu na kojoj je socijalni antropolog Igor Petričević predstavio svoje istraživanje (dio njegovog doktorata koji radi na Sveučilištu Stockholm). Petričević je svoje istraživanje proveo u periodu između 2017. i 2019.godine, a fokusirano je na odnos prihvatilišta za tražitelje azila i lokalne zajednice. Petričević je uočio razne forme rasijalizirajućeg diskursa koji prati prisutnost tražitelja azila u zagrebačkom kvart Dugave, ali i niz nedostataka koje je država propustila provesti prilikom otvaranja Prihvatilišta za tražitelje azila u Dugavama, Zagrebu. Dugave kao “čudno kotlo svega” postale su kvart u kojem je moguće uočiti diverzifikaciju stavova prema izbjeglicama koje su dio populacije. Od premise da Dugavljane nitko nije ništa pitao, preko straha i brige za sigurnost žena do zajedničke teme za “ogovaranje” koju antropologija glasina i ogovaranja definira kao krv i tkivo društvenog života koje povezuje ljude. Odgovor lokalne zajednice koji je vidljiv u tom segmentu je utkan u defanzivnu arhitekturu kvarta – izgradnjom ograda oko privatnih kuća, javnih parkova, pa čak i oko samog Prihvatilišta za tražitelje azila Porin. Upravo su ti uvidi u svakodnevicu jednog kvarta glavnog grada Hrvatske pokazatelj primjene integracijske politike koja se u ovoj zemlji posljednjih 18 godina provodila.
Ono što je danas u tom pogledu novo jest prezentacija da je sve moguće kada postoji politička volja na razini širokog političkog entiteta (Europske unije) do njenih manjih dijelova (zemalja članica). Upravo je to bila tema rasprave na panelu o humanitarnim aspektima rata u Ukrajini, u sklopu Godišnje konferencije o ljudskim pravima Kuće ljudskih prava, gdje su govorili predstavnici civilnog društva iz Hrvatske, Mađarske, Ukrajine i Belgije. Organizacije civilnog društva aktivne u području zagovaranja zaštite ljudskih prava izbjeglica i drugih migranata zagovarale su aktivaciju mehanizma privremene zaštite u mnogim epohama kriza, no te ideje nikada nisu razmatrane kao opcija političkog djelovanja. Ove godine smo vidjeli kako se nekada ipak sugestije koje dolaze s terena mogu aplicirati u europskim politikama i u praksi gledamo slobodu kretanja za izbjeglice kao i slobodan pristup zaštiti te unapređenje sustava integracije koji je godinama kočen. To je pohvalno s obzirom na nasilje i rat koji se događa u Ukrajini, no jednako tako je važno ne zaboraviti na nasilje koje se i dalje provodi na vanjskim granicama EU u Hrvatskoj, kao i drugim zemljama članicama. U ožujku je Mreža Border Violence Monitoring zabilježila 36 svjedočanstava o pushbackovima koji su obuhvatili 762 osobe u pokretu diljem Balkana. Osim toga se na tim istim granicama u susjednim zemljama osobe koje pokušavaju pristupiti sustavu azila u EU tretira kao robu koja se u bilo kojem trenu može baciti na rub. Tako su vlasti u BIH zatvorili kamp Miral koji se nalazi u Bihaću te su osobe prebačene u kontejnerski kamp Lipa koji je od Bihaća udaljen 25 km.
Ako sada imamo priliku da unaprijedimo pristup sustavu zaštite za izbjeglice, onda to moramo učiniti za sve! – paralelno gradeći suživot i uvjete za svakodnevicu. Više o tome je detaljno iznio Centar za mirovne studije u preporukama za unapređenje sustava integracije u svim resorima koji su dio integracijskog sustava: međuresorna suradnja, pravo na smještaj, obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvena zaštita i socijalna zaštita.
I dok gledamo pomake u migracijskim politikama na jednoj razini unutar EU, u zemlji koja je izašla iz EU gledamo srozavanje prava migranata i kreiranje restriktivne politike. UK priprema donošenje migracijskih zakona koji kreće u smjeru potpune eksternalizacije sustava azila – osobe koje iregularno budu ušle u UK dodijelit će se privremena zaštita (s ciljem deportacije) i neće im se omogućiti pristup sustavu azila, a čitav sistem prihvata tražitelja azila bit će eskternaliziran i outsourcan na drugi kontinent: potpisan je ugovor s Ruandom. Danska se jednako tako ugledala na ovaj model i krenula u pregovore s Ruandom.
Gdje je nestao čovjek? Gdje se skriva on?
Solidarno,
Inicijativa Dobrodošli
