Članice Inicijative Dobrodošli! ovaj tjedan posjetile su jedan od prihvatnih centara za ukrajinske izbjeglice u Varaždinu, kako bi porazgovarale s ljudima tamo, i izvidjele situaciju na terenu. Jedna od glavnih informacija s kojom su se vratile činjenica je da izgleda da je za ljude u prihvatnim centrima sustav jako dobro i brzo reagirao i osigurao im sve najnužnije potrebe, kao i omogućio organizaciju dodatnih aktivnosti i sadržaja. Krajnje je vrijeme da institucije u Hrvatskoj jednaku brigu posvete svim izbjeglicama i osiguraju im uvjete za nastavak života u miru i dostojanstvu.
U isto vrijeme, hrvatski sustav i dalje nastavlja s nezakonitim praksama prema nekim drugim izbjeglicama. N1 objavio je ovaj tjedan priču o garaži o policijskoj postaji u Gvozdu, na granici s BiH, o kojoj se već pisalo u kontekstu nezakonitih postupanja prema izbjeglicama. N1 došao je u posjed fotografija koje potvrđuju da policija u garažu smješta izbjeglice, pa tako i djecu, i gdje je niz ljudi svjedočilo o nehumanom i nezakonitom postupanju prema njima: budu u garažama po nekoliko dana bez pristupa svjetlu, sanitarijama, vodi i hrani nakon toga budu stavljeni u policijske kombije i odvođeni na zelenu granicu gdje im u većini slučajeva budu uzete osobne stvari, budu premlaćeni i zatim protjerani u BiH. I samo Ministarstvo unutarnjih poslova je potvrdilo da koriste garažu – kažu zbog manjka prostora. Postavlja se pitanje na koji način MUP, smještavanjem djece u ovakve prostore poštuje najbolji interes djeteta i dječja prava, s obzirom na to da prema standardima i smjernicama koje je definirao Europski sud za ljudska prava, djeca ne smiju provoditi vrijeme u ovakvim oblicima nezakonite detencije, neovisno o njihovom statusu. Drugo je pitanje gdje je sada više od 1300 ljudi koji su u toj policijskoj postaji iskazalo zahtjev za pristupu međunarodnoj zaštiti u zadnjih godinu i pol dana…
Centar za mirovne studije je u srijedu uputio otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem su dostavljeni brojni materijali koji pokazuju sustavnost nasilja prema izbjeglicama u Hrvatskoj, suprotno premijerovim tvrdnjama kako su policijska postupanja u slučaju Hussiny izolirani slučajevi, a ne sustavna politika. CMS je još jednom zbog toga ponovio zahtjev za smjenom odgovornih, odnosno za smjenom glavnog ravnatelja policije Nikole Miline, načelnika Uprave za granicu policije i pomoćnika glavnog ravnatelja policije Zorana Ničena, kao i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića te državne tajnice Tereziju Gras.
Europska povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović pozvala je prošli tjedan na hitnu i usklađenu akciju europskih vlada i parlamentaraca s obzirom na raširenost i normalizaciju pushbackova na europskim granicama. U dokumentu nazvanom: Pushed beyond the limits – Four areas for urgent action to end human rights violations at Europe’s borders, predložen je niz preporuka i mjera koje bi europske zemlje hitno trebale uspostaviti kako bi prekinule nezakonite prakse pushbackova, koje su, kako kaže Mijatović, u nekim zemljama postale službena politika formalizirana u domaćem zakonodavstvu, te kako bi osigurale poštivanje ljudskih prava svih izbjeglica na morskim i kopnenim granicama Europe.
Važne vijesti dolaze i iz Nizozemske – gdje je u slučaju vraćanja po Dublinu tražitelja azila iz Egipta i Alžira, Odjel za upravnu nadležnost Državnog vijeća odlučilo kako nizozemski državni tajnik Eric van der Burg ne može jednostavno pretpostaviti da će Hrvatska poštivati Europsku konvenciju o ljudskim pravima te tako ne smije bez istrage vratiti dvojicu tražitelja natrag u Hrvatsku. Iako države članice Europske unije mogu pretpostaviti da se sve države članice pridržavaju ljudskih prava, ponekad može postojati osnova za daljnju istragu. Van der Burg je u ovom slučaju trebao istražiti “aktualne činjenice i okolnosti” u Hrvatskoj, presudilo je Državno vijeće. Državni tajnik mora ispitati mogu li egipatski i alžirski tražitelji azila proći proceduru azila po povratku u Hrvatsku. S obzirom na to da na vanjskoj granici Hrvatske dolazi do pushbackova “u velikim razmjerima i dugom rasponu vremena”, navodi Državno vijeće, takvo postupanje postaje moguće i prema osobama koje je Hrvatska ponovno prihvatila iz drugih država članica.
Završavamo ovotjedni izvještaj s problematičnom vijesti da Velika Britanija planira slati tražitelje azila koji su na nedokumentiran način ušli u zemlju na procesuiranje njihovih slučajeva u Ruandu – gdje će ta afrička zemlja imati kapacitete primiti desetke tisuća ljudi u godinama koje slijede, s ultimativnim ciljem odvraćanja ljudi od dolaska u Veliku Britaniju. Ovo je zabrinjavajuć nastavak politike eksternalizacije sustava azila prema trećim zemljama i bježanje od kolektivne odgovornosti koje europske zemlje snose prema izbjeglicama.
