Od početka rata u Ukrajini brojimo 4 milijuna izbjeglica, 6,5 milijuna interno raseljenih i oko 13 milijuna zarobljenih u sukobima. Dnevno brojimo otprilike 50 000 osoba koje iz Ukrajine dolaze u Europsku Uniju. Nakon što je Europska komisija odbila ideju obvezujućih kvota za države članice, vidljiva je značajna razlika u broju prihvata među državama članicama. U Poljsku je do sada pristiglo 2,3 milijuna osoba, u Njemačku 270 000, u Francusku 30 000, u Španjolsku 25 000, dok su Austrija i Litva primile po 35 000 osoba. U Češku je pristiglo otprilike 300 000 Ukrajinaca, što predstavlja gotovo 3% češkog stanovništva. Neke od ovih zemalja tražile su od EU obustavu Dublinskih povrataka iz drugih zemalja članica.
Do sada je otprilike 800 000 osoba od prvih 3,8 milijuna pristiglih iz Ukrajine zatražilo privremenu zaštitu. Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike (ECRE) redovito objavljuje novosti o odgovoru EU na dolaske ukrajinskih državljana od početka rata. Budući da se Komisija pozvala na Direktivu o privremenoj zaštiti, novosti su usmjerene na provedbu ove direktive u europskim zemljama. Više čitajte ovdje.
U Hrvatsku je do kraja ožujka pristiglo 10 909 osoba iz Ukrajine, od čega je 4 707 osoba je dobilo status privremene zaštite. U svrhu prihvata civilna zaštita mobilizirala je 36 objekata, od toga 3 prihvatna objekta i 33 objekta za kolektivni smještaj. Trenutno je u privatnim kapacitetima smješteno 85%, a u hotelima i javnim kapacitetima 15% izbjeglica iz Ukrajine. U Hrvatskoj danas izbjeglice iz Ukrajine čine većinu izbjegličke populacije (broj odobrenih međunarodnih zaštita je s krajem 2021. iznosio 1018 – od čega je 880 azil, a 138 supsidijarna zaštita). Pred Hrvatskom je sada velika obaveza i odgovornost da za cjelokupnu izbjegličku populaciju osigura dostojne uvjete za život. Određeno iskustvo u integracijskoj praksi postoji (iako postoji niz problema koji godinama nisu rješavani), a sada je iskazana i politička volja. O nužnosti osiguranja ne samo krova nad glavom, već znatno više od toga govorile su organizacije civilnog društva. Slične preporuke u svom Izvješću za 2021. godinu ističe i Pučka pravobraniteljica: gradovima – da u odluke o socijalnoj skrbi i o najmu gradskih stanova kao kategoriju korisnika uključe i osobe pod međunarodnom zaštitom; Ministarstvu znanosti i obrazovanja – da unaprijedi pravilnik o subvencioniranom smještaju studenata pod međunarodnom zaštitom; Ministarstvu znanosti i obrazovanja – da u vezi troškova priznavanja inozemnih kvalifikacija osoba pod međunarodnom zaštitom uskladi pripadajući Pravilnik sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti; Ministarstvu zdravstva – da izmijeni postojeće ili donese nove podzakonske propise kako bi se osobe pod međunarodnom zaštitomupisale u Centralni zdravstveni informacijski sustav.
Novost je da Njemačka neće više trenirati takozvanu libijsku obalnu stražu zbog opetovanih optužbi o njihovom nasilju, kršenju međunarodnog prava i ljudskih prava izbjeglica. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova izjavila je kako su libijski službenici pokazali ponavljajuće neprihvatljivo ponašanje prema izbjeglicama, te prema tome njemačka vlada ne može opravati daljnje treniranje njihovih službenika od strane njemačke vojske. Izbjeglice koji bježe iz Libije, kao i međunarodne i nevladine organizacije godinama upozoravaju na nasilje koje nad izbjeglicama provodi libijska takozvana straža, zapravo neslužbena produžena ruka Europske unije koja postoji kako bi sprječavala ljude koji bježe da dođu do europskog teritorija.
Izbjeglice se i dalje nalaze na drugim granicama Europe, te i dalje nastavljaju umirati u Sredozemlju – Alarm Phone javlja o slučaju u kojem je brod s izbjeglicama iz Libije presretnut u moru od strane navodne libijske obalne straže te natjeran na povratak, te je u procesu umrlo više od deset ljudi – sedmero žena i četvero djece. Privatnom brodu Ocean Viking nakon više od dva dana čekanja u opasnim vremenskim uvjetima dopušteno je uplovljavanje na Siciliju s gotovo 160 izbjeglica spašenih u akcijama na moru, koji su bili u vrlo lošem psihofizičkom stanju. Također važno za naznačiti je i porast dolazaka u odnosu na zadnjih par mjeseci na još jednoj opasnoj ruti, onoj atlantskoj, s informacijom da je više od 280 izbjeglica pristiglo i/ili spašeno i dovedeno na Kanarske otoke u zadnjih nekoliko dana. U istom rasponu vremena izgleda da je više od 25 ljudi poginulo na toj istoj ruti. Njemački NGO brod Sea-Eye 4 spasio je više od sto ljudi u središnjem Sredozemlju u samo dva dana: prvo skupinu od 32 ljudi, te zatim skupinu od 74 nakon što su primili nekoliko poziva za pomoć sa gumenog broda na kojem su se nalazili. Sea-Eye 4 trenutno i dalje čeka blizu Malte kako bi mu se osigurala sigurna luka za uplovljavanje, no čini se da od Malte neće dobiti zeleno svjetlo, pa se nadaju da će možda posjet Pape koji započinje u subotu promijeniti mišljenje malteških vlasti. Jasnije je nego ikada kako su europske zemlje otvorene za prihvat samo onih osoba čija boja kože i etnicitet nisu označeni kao prijetnja, dok za ostale koji umiru na morskim i kopnenim granicama Tvrđave Europe nema niti solidarnosti, niti empatije, niti prevelike brige.
Zahtijevamo pravdu, krov nad glavom i dostojan život za sve!
