Prema posljednjim podacima UN-ove Agencije za izbjeglice (UNHCR), više od tri milijuna Ukrajinaca napustilo je zemlju, dok je otprilike 2 milijuna osoba interno raseljeno. Zabrinutost raste zbog rizika od trgovine ljudima za žene i djecu iz Ukrajine koje su na putu Europom. Frontex i IOM osiguravaju povratak državljana trećih zemalja koji bježe iz Ukrajine u države porijekla: Tadžikistan, Kirgistan i Azerbajdžan. Ruski državljani također ulaze u Europu u potrazi za sigurnim utočištem, a pojavili su se prijedlozi za pružanje zaštite onima koji bježe iz ruske vojske.
Poljska je do sada primila gotovo 2 milijuna izbjeglica iz Ukrajine, Sklovačka preko 200 000, Mađarska gotovo 300 000, a Rumunjska više od 500 000. Problemi u pristupu zaštiti zabilježeni su na granici s Rumunjskom, dok je Mađarska uvela strože granične kontrole. U Srbiji je Ukrajincima omogućen 90-dnevni boravak bez vize. Moldavija, kao jedna od najsiromašnijih europskih zemalja, primila je više od 350 000 Ukrajinaca. U Njemačkoj je registrirano otprilike 170 000 Ukrajinaca, a veći broj dolazaka zabilježen je i u zemljama Beneluksa. Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike (ECRE) donosi detaljniji pregled europskog prihvata izbjeglica iz Ukrajine.
S obzirom na tjedne koordinacijske sastanke operativnog stožera za Ukrajinu i predstavnika udruga koji se održavaju od 7. ožujka, a o kojima je Inicijativa Dobrodošli informirana, u tjednim izvještajima dijelit će kratki pregled situacije u Hrvatskoj.
Ovog ponedjeljka, 14. ožujka, održan je drugi koordinacijski sastanak. Aplikacija “ENTER CROATIA” koja je lansirana za vrijeme COVID-a, prilagođena je za ukrajinsku krizu i preporuča se ljudima koji dolaze iz Ukrajine da je popune, kako bi lakše i brže prešli granicu. Web stranica koja će biti centralno informativno mjesto za prognanike iz Ukrajine će uskoro biti spremna, čekaju se još neki sadržaji iz resornih tijela, nekon čega će biti objavljena. Sadržavat će odgovore na sva najvažnija statusna pitanja ljudi koji dolaze iz Ukrajine. Civilna zaštita izvijestila je kako je na taj dan u Hrvatskoj bilo registrirano 6158 osoba, izbjeglica iz Ukrajine (48% žene, 40% djeca, 12% muškarci), dok su od početka vođenja evidencije Hrvatsku napustile 574 osobe koje su stigle iz Ukrajine. Otvoreno je 20 objekata za prihvat izbjeglica, od čoga 3 prihvatna centra i 17 centara za kolektivni smještaj (12 aktivno i 5 u pripravi). Zahtjevi za izdavanje zelenih kartona (izbjegličkih iskaznica) počeli su se prikupljati direktno u prihvatnim centrima ili online, bez potrebe za dolaskom u policijsku stanicu. Na graničnim prijelazima Goričan i Duboševica pripremljeni su objekti za odmor i okrepu. Na pojedinačnoj smještaju su 4934 osobe. Operativni stožer se svakodnevno sastaje sa svim dionicima uključenim u prihvat izbjeglica. Održan je i sastanak sa udrugom Prijatelji životinja, zbog velikog broja obitelji koje dolaze sa kućnim ljubimcima. Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je da nema zabilježenih slučajeva traffickinga, ali da su policijske postaje upućene kako postupati ako takvih prijava bude.
Hrvatska je pokazala da je u stanju organizirati potrebne kapacitete za prihvat izbjeglica, ali treba voditi računa o tome da prihvat izbjeglica znači puno više od krova nad glavom. Prihvat izbjeglica treba značiti i osiguranje dostojanstvenog života – uvjeta za stanovanje, rad, školovanje, zdrvastvenu i socijalnu zaštitu. Hrvatska treba uspostaviti sustav privremene zaštite koja štiti sve kojima je to sada najpotrebnije i stvoriti uvjete za izgradnju kvalitetnog i održivog sustava integracije. To svakako podrazumijeva i osiguranje nadstandarda kako bi se adekvatna zaštita i podrška pružile svim osobama koje bježe iz Ukrajine. Ova teška situacija prilika je za nadogradnju zakona i implementaciju politika koje jamče jednako postupanje prema svima, bez obzira na boju kože, porijeklo, vjeru ili etničku pripadnost.
U Srbiji, APC zahtijeva od Vlade uvođenje privremene zaštite za Ukrajince koja bi im osigurala pristup smještaju, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i radu. Klikaktiv je pak pozvao Vladu Republike Srbije da odobri privremenu zaštitu za sve izbjeglice koje se nalaze na njezinom teritoriju, bez obzira na boju kože, vjersko opredjeljenje ili zemlju porijekla.
O rasizmu i selektivnoj solidarnosti Inicijativa Dobrodošli pisala je u prošlotjednom izvještaju. U ovotjednom izvještaju dijeli primjer poljskih obitelji koje su za isti čin solidarnosti i pomoći izbjeglicama vrlo različito tretirane. O tome na koji način je solidarnost i podrška izbjeglicama na granici s Ukrajinom općeprihvaćena dok je na granici s Bjelorusijom kriminalizirana čitajte ovdje. Ususret Međunarodnom danu za eliminaciju rasne diskriminacije ponavljamo, sve osobe imaju pravo na zaštitu i sigurnost, a to im pravo treba biti zajamčeno u praksi bez obzira na to otkud dolaze, koje su vjeroispovijesti i boje kože. Isto tako, solidarnost uvijek treba slaviti, nikad kažnjavati!
Za kraj:
- nccr – on the move objavio je policy paper o politikama sigurnih zemalja i utjecaju istih na nejednakosti u pristupu sustavu azila.
- Amnesty International poziva međunarodnu zajednicu da se usprotivi isporučenju alžirskog tražitelja azila iz Španjolske u Alžir, jer mu zbog objavljvanja podataka o korupciji u vojsci prijeti ne samo zatvor, već i mučenje i nečovječno postupanje koje je već prethodno zabilježeno u slučajevima drugih alžirskih aktivista.
Art: Ivonne Navarro
