Vijesti

Očuvanje ljudskih prava mora biti prioritet pred očuvanjem nacionalnih granica

Europska Unija još uvijek radi na migracijskim politikama kojima namjerava urediti azilni sustav, ali i niz drugih aspekata povezanih s migracijama – posebice onaj koji se tiče stanja na granicama. Početak francuskog predsjedanja Vijećem EU obilježio je dokument koji je otkrio detalje prioriteta vezanih za migracije i EU pakt. Ključni elementi prezentirani u ovom dokumentu uključuju procedure screeninga na granici, registraciju osoba putem Eurodaca, pomake u politici vezanoj za povratke i readmisije, te novi mehanizam za relokaciju osoba u potrebi za zaštitom. Ova reforma posebice je motivirana teškim stanjem na granicama EU gdje dolazi sve više osoba u potrebi za zaštitom, no EU im istu ne želi tek tako pružiti. Osim teške situacije u susjednoj BIH (o kojoj često pišemo), situacija je teška i na granicama između Bjelorusije, Poljske, Litve i drugih zemalja. Međunarodni crveni križ objavio je priopćenje u kojem traže hitni neograničen i siguran humanitarni pristup koji je potreban za spašavanje života i ublažavanje patnje. Dosad je 10 osoba smrtno stradalo na toj granici, među kojima i 14-ogodišnji dječak koji je umro od smrzavanja. Europska komisija i francusko predsjedavanje u petak 28.01.2022. su sazvali sastanak radi donošenja hitnih mjera vezanih za stanje na ovoj granici. Na sastanku nije donesena konkretna odluka jer se Poljska nije složila s kompromisnim prijedlogom francuskog predsjedanja. Pregovori o hitnim mjerama će se nastaviti u nadolazećim tjednima.

Prioriteti francuskog predsjedanja predstavljeni su i u Hrvatskoj, na 31. sjednici Odbora za europske poslove. Uz to, na sjednici je državni tajnik Katić MUP-a predstavio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Vijeća o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine. U svom nastupu osvrnuo se na podatke koje Europskoj komisiji dostavljaju treće strane (poput neovisnih tijela, međunarodnih i nevladnih organizacija) u svrhu evaluacije i praćenja provjere primjene schengenske pravne stečevine. Katić je istaknuo da je prijedlog Republike Hrvatske da se točno odredi koja tijela mogu dostavljati podatke te nužnost za mogućnost dodatne provjere istih. MUP ovdje očigledno cilja na treće strane koje već godinama upozoravaju na kršenje prava izbjeglica i drugih migranata na hrvatskim granicama – ne bi li ih se potpuno diskreditiralo, a nezakonite prakse ozakonile. Nadamo se da će na europskoj razini spomenuta izvješće i dalje biti relevantan izvor za provjeru stanja na terenu. Sudske presude i izvješća europskih tijela su posljednjih mjeseci pokazala kako je perspektiva neovisnih tijela itekako važna za nadzor i očuvanje ljudskih prava.

Velika šteta za jedan ljudski život počinjena je prošlog tjedna u Srbiji – koja je izručila bahreinskog aktivista Ahmeda Jafara Mohammed Alija u zemlju gdje mu prijeti doživotni zatvor i mučenje zbog sudjelovanja na prosvjedima protiv tamošnje vlade. Europski sud za ljudska prava tražio je odgodu izručenja kako bi se utvrdili rizici od torture i maltretiranja kojima bi Ali mogao bio izložen u Bahreinu, no Srbija se oglušila. Srpska organizacija Beogradski centar za ljudska prava najavila je pokretanje postupka protiv Srbije pred Europskim sudom za ljudska prava zbog ovog čina. Human Rights Watch početkom godine izvjestio je o teškom stanju u Bahrainu 10 godina nakon anti-vladinih prosvjeda.

Za kraj, nešto pozitivnih vijesti iz Hrvatske. Prošloga tjedna zagrebačka gradska skupština je izglasala Akcijski plan za integraciju izbjeglica za 2022.godinu čime je postala prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja ima lokalnu integracijsku politiku za izbjeglice. Usvojeni akcijski plan dio je međunarodnog projekta na kojem je Grad Zagreb partner te će se mjere financirati dijelom iz projekta, a dijelom iz gradskog proračuna. Finalna verzija akcijskog plana još uvijek nije javno dostupna, no nacrt je objavljen na stranicama Grada. Osim Zagreba, na integracijskoj politici je kroz međunarodne projekte dosad radio i Grad Osijek. Integracijska praksa se pak osim u spomenuta dva grada razvija i u Karlovcu, Sisku te Rijeci – koja je u prosincu prošle godine primila dvije afganistanske obitelji. S druge strane, nacionalni Akcijski plan za integraciju izbjeglica nije donesen već dvije godine, a on bi mogao biti polazišna točka za razvoj lokalnih integracijskih politika. Čini se da će u Hrvatskoj ipak biti obratno jer je Grad Zagreb u svoj lokalni plan uključio i tražitelje međunarodne zaštite – koje nacionalni plan već godinama izostavlja iz mjera, kao i sve ostale strance na boravku u RH.

hr Croatian
X