U lipnju ove godine Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske podnijelo je Hrvatskom Saboru Izvješće o radu policije u 2020.godini. Izvješće donosi razne statističke podatke: “hrvatska granična policija evidentirala je 29.094 slučajeva postupanja prema osobama za koje je utvrđeno da su nezakonito prešle državnu granicu. Najbrojniji su državljani Afganistana, kojih je 2020. godine bilo 8.505 (2019. godine – 3.776), potom su tu državljani Pakistana, kojih je bilo 5.923 (2019. godine – 4.060) i Bangladeša, kojih je bilo 2.915 (2019. godine – 1.129). U 2020. godini prisilno je udaljeno 954 stranaca od čega temeljem readmisijskih ugovora njih 413. Tijekom 2020. godine bilo je 1.932 tražitelja međunarodne zaštite. U 2020. godini međunarodna zaštita je odobrena za 36 osoba, a za 6 osoba je odobrena supsidijarna zaštita.” MUP u izvješću ističe da se više puta postupalo prema istim osobama, no kako god pokušali posložiti iznesene brojke – ostaje pitanje: gdje su ti (29 094 slučajeva postupanja) ljudi?
Nelogičnost se događa i u samoj unutarnjoj kontroli MUP-a. Hrvatski mediji izvještavaju o slučaju dva policijska službenika s područja dubrovačko-neretvanske županije koji su snimljeni kamerom za nadzor državne granice kako ulaze iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku noseći kartonsku kutiju s nepoznatim sadržajem – čime su izbjegli graničnu kontrolu. Riječ je o načelniku Postaje granične policije Gruda Matku Klariću i njegovom pomoćniku Marku Čuvalu. Sindikat policije doznaje kako prema dotičnima nikada nije pokrenut postupak, na što im je načelnik PU dubrovačko-neretvanske Pavličević odgovorio da su dotični bili na sastanku s predstavnicima granične policije BIH. Sindikat policije pronašao je nelogičnosti u odgovoru koji su zaprimili: “Čekamo i druge odgovore od načelnika Pavličevića na naš dopis od 1. 11. 2021. godine, a budući da se ovdje radi o događaju od 18. 5. 2020. godine gdje je unutarnja kontrola jasno i nedvojbeno utvrdila da načelnik Klarić nije podnio izvješće policijskoj upravi (koje je bio dužan podnijeti), a sada je sasvim jasno iz odgovora načelnika Pavličevića da o toj međunarodnoj aktivnosti toga dana odnosno 18. 5. 2020. nije niti napisao službenu zabilješku (kako je to učinio za dane 17. 4. 2020. i 29. 5. 2020.) i da sada evidentno postoji odgovornost samog načelnika PU dubrovačko-neretvanske Ivana Pavličevića, od ministra i glavnog ravnatelja policije zatražit ćemo poduzimanje mjera i radnji iz njihove nadležnosti vezanih za odgovornost i smjenu načelnika PU dubrovačko-neretvanske.” Načelnik PGP Grude Klarić je već nekoliko puta bio optuživan za seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, no dotični je sve demantirao te još uvijek obnaša funkciju načelnika.
Još jedna nelogičnost u Republici Hrvatskoj je i pitanje integracije izbjeglica koje bi se trebalo odvijati prema Akcijskom planu, a posljednji aktivni bio je za period od 2017. do 2019.godine. Država je u ovom pogledu potpuno podbacila, a krivnju za lošu integraciju redovito stavlja na teret samih osoba s odobrenom međunarodnom zaštitiom.
Srbija je u pitanju integracije izbjeglica napravila velik pomak – Pučki pravobranitelj je utvrdio diskriminaciju u postupanju jedne banke prema izbjeglicama jer im ista nike željela otvarati bankovne račune. Ista praksa se događa u Hrvatskoj te su podnesene pritužbe na razne adrese, između ostalog i Uredu pučke pravobraniteljice – ali bez konkretnih rezultata. Ljudi bi dakle trebali moći ostvariti osamostaljenje u državi koja im je odobrila međunarodnu zaštitu, a preprekama nikad kraja: od tečajeva hrvatskom jezika, preko posla do banaka da bi uopće mogli primiti plaću (ako budu te sreće da posao nađu). Pomake u unapređenju prakse rade pojedinci, a tromi sustavi Europe fokus uglavnom stavljaju na sebe same. Tako se primjerice očekuje početak izgradnje još jednog zida na istočnoj granici EU – u Litvi. I to u isto vrijeme kada sve više aktera upozorava o sve gorem stanju u Afganistanu te vrlo vjerojatnom bijegu još većeg broja ljudi iz te zemlje. Na posljednjem sastanku EU o Afganistanu dogovoreno je da će zemlje trebati primati još ljudi iz Afganistana no zemlje se dobrovoljno javljaju za to, a točnih brojaka još nema. Ministar Božinović je najavio da će Hrvatska primiti još ljudi, a prema informacijama s terena – u Hrvatsku je nakon 19 osoba u rujnu, premješteno još 20-ak osoba iz Afganistana.
U tjednu pred nama najavljena su dva zanimljiva događaja:
- Filmska projekcija i okrugli stol “U blizini naše granice” – 10.11. U 19 sati u Dokukinu KIC – u razgovoru sudjeluju: Martina Troxler, autorica filma U blizini naše granice, producentica filma Pina Miggelbrink, Maddalena Avon iz Centra za mirovne studije, istraživački novinar Jerko Bakotin i Milena Zajović iz Are You Syrious?, a moderira Bojan Mucko, suradnik projekta ERIM.
- Razgovor o mentalnom zdravlju aktivista i aktivistkinja za zaštitu ljudskih prava – u Kući ljudskih prava, 11.11. od 14 sati.
