Visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Michelle Bachelet, prošlog je tjedna na sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a zahtijevala međunarodnu podršku i migracijske puteve za klimatske izbjeglice te upozorila kako su klimatske katastrofe najveći izazov za ljudska prava danas. Klimatske promjene i katastrofe uzrok su sve brojnijih prisilnih migracija posljednjih desetljeća, a situacija postaje sve gora. Prema novom izvješću Svjetske banke, klimatske promjene mogle bi do 2050. uzrokovati prisilno unutarnje raseljavanje ukupno 216 milijuna ljudi u šest regija (Subsaharska Afrika 86 milijuna, Istočna Azija i Pacifik 49 milijuna, Južna Azija 40 milijuna, Sjeverna Afrika 19 milijuna, Latinska Amerika 17 milijuna, Istočna Europa i Srednja Azija 5 milijuna). Prema podacima Centra za praćenje unutarnjeg raseljavanja (IDMC), u svijetu je krajem 2020. godine bilo 7 milijuna interno raseljenih osoba kao posljedica prirodnih katastrofa diljem 104 države i teritorija.
Situacija na poljsko-bjeloruskoj situaciji postaje sve više zabrinjavajuća. Prošlog su vikenda na poljskoj strani granice pronađena tijela trojice Iračana preminulih od iscrpljenosti i hipotermije, dok je tijelo jedne preminule Iračanke pronađeno na bjeloruskoj strani granice. Poljski premijer Mateusz Morawiecki optužio je potom Belorusiju i njezinog predsjednika Aleksandra Lukašenka za provokaciju. Podsjetimo da je Poljska ranije ovog mjeseca proglasila izvanredno stanje na granici s Bjelorusijom, a da zajedno s Litvom i Latvijom nedavne migracije iz Bjelorusije karakterizira kao bjeloruski pokušaj destabilizacije Europske unije. Frontex je pak prošlog tjedna objavio, nakon sastanka Leggerija s litavskom ministricom unutarnjih poslova Agnė Bilotaitė kako je 127 Frontexovih službenika raspodijeljeno na granici Litve i Bjelorusije s ciljem očuvanja EU granica od hibridnih napada koji za cilj imaju destabilizaciju Europe. Žrtve političkih prepucavanja pritom su opet oni najranjiviji, koji u potrazi za zaštitom i sigurnošću gube dostojanstvo i živote na granicama EU.
Mreža Border Violence Monitoring (BVMN) ovog je tjedna objavila izvještaj o pushbackovima i nasilju na području Balkana za kolovoz. Zabilježeno je 30 pushbackova, koji su obuhvatili 324 osobe na migracijskim rutama diljem Balkana. Ovaj izvještaj sadrži kontekstualizirana svjedočanstva iz cijele regije, ističući različite vrste graničnog nasilja koje provode članice EU i druge države. Analiziraju se obrasci policijskog nasilja tijekom pushbackova, kao i strašni uvjeti u kampovima i skvotiranim stambenim objektima, te aspekti unutarnjih graničnih procesa koji utječu na ljude u pokretu. Teme su: nasilje nad raseljenim Afganistancima, tranzitni uvjeti u Turskoj i sekuritizacija na iranskoj granici, napadi psima i seksualno nasilje hrvatskih službenika, situacija na rijeci Evros/Meriç, sudske presude o lančanim pushbackovima iz Slovenije i Austrije te uzorci mađarskih pushbackova. Više čitajte ovdje.
Dvadesetšestogodišnjem sirijsko-kurdskom izbjeglici H.M. koji je spasio sebe i još 21 osobu upravljajući brodom kojim su stigli iz Turske do grčke obale pod prisilom krijumčara, odnosno na nišanu, prijeti kazna od čak 44 godine zatvora. Tereti ga se za neovlašteni ulazak u Grčku, pomaganje i podržavanje ilegalnog ulaska i ugrožavanje života.
Pridružujemo se osudama ove nepravedne presude. U izostanku sigurnih i legalnih puteva, opasne migrantske rute su mnogima jedina šansa za siguran život u Europi. Iskazujemo solidarnost s H.M. koji je nepravedna žrtva eksternalizacijske politike Europske unije. Ovakve optužnice već godinama sustavno kriminaliziraju osobe koje traže zaštitu. Pozivamo Grčku i Europsku uniju da prestanu kriminalizirati ljude zbog ostvarivanja prava na kretanje, da puste zatvorenike koji traže sigurnost i odustanu od optužbi protiv H.M. odmah!
Prošlog su se tjedna aktivisti iz Hrvatske pridružili aktivistima s cijelog Mediterana na Palermo Convergence. Okupljanjem uživo dodatno smo unaprijedili proces umrežavanja, kolektivnog razmišljanja i stvaranja novih praksi protiv graničnog nasilja i za slobodu kretanja.
Za kraj, nekoliko najava:
- Sutra u podne, diljem Hrvatske, brojne organizacije civilnog društva i pojedinci/ke pridružit će se globalnoj akciji koju vodi Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama, organiziranoj u 85 zemalja svijeta u isto vrijeme i s istom porukom solidarnosti sa ženama Afganistana. Više o samoj akciji i mjestima održavanja pročitajte ovdje i pridružite nam se!
- Također sutra, u 10 sati, u sklopu 9. Obiteljskog festivala u parku, Centar za mirovne studije i suradnici predstavit će proces nastanka slikovnice “Šarene priče”. Priče koje se nalaze u slikovnici su priče osoba koje su u Hrvatsku stigle iz dalekih zemalja, a koje su pričanjem priča iz vlastitog djetinjstva željele predstaviti svoje zemlje društvu koje je danas njihov novi dom. Čitat će se priča iz Afganistana, a preporučena dob djece je 6-12 godina!
- Ususret Međunarodnom danu nenasilja koji se obilježava 2. listopada, Centar za mirovne studije i Klub Močvara u ponedjeljak, 27. rujna, organiziraju razgovor o Afganistanu. Više informacija o tribini pronađite ovdje.
- Ponovno podsjećamo da će u utorak, 28. rujna u 11 sati, Mreža Border Violence Monitoring (BVMN) prezentirati pravni priručnik za podnositelje zahtjeva pred sudovima i ostalim tijelima za zaštitu ljudskih prava, volontere, odvjetnike i druge pravne stručnjake. Priručnik je nastao u suradnji Centra za mirovne studije i InfoKolpe, temeljem provedenih istraživanja te uz doprinos niza ključnih suradnika. Više informacija o webinaru i načinu prijave pronađite ovdje.
Vizual: © 2020 Brian Stauffer for Human Rights Watch
