Dok polako nastaje medijsko zatišje oko zabrinjavajuće situacije u Afganistanu, institucije Europske unije nije još jednom pokazuju kako poštivanje ljudskih prava izbjeglica nije u fokusu migracijskih politika. Statewatch je ovoga tjedna objavio Akcijski plan za jačanje sveobuhvatnih migracijskih partnerstava s prioritetnim zemljama podrijetla i tranzita. Isti plan ujedno i opisuje odgovor EU na događaje u Afganistanu. I dok je unutar samog plana navedeno kako Afganistan trenutno nije sigurna zemlja u koju bi se ljudi mogli deportirati, umjesto pružanja zaštite izbjeglicama, EU se odlučila na nešto drugačiji pristup koji se temelji na deportaciji Afganistanaca u treće zemlje, sekuritizaciji granica kako bi se prevenirao dolazak afganistanskih izbjeglica u teritorije zemalja EU te prebacivanju odgovornosti na susjedne zemlje Afganistana. Da će države članice EU zaista i krenuti s dodatnom sekuritizacijom svojih granica kako bi onemogućili pristup izbjeglicama iz Afganistana potvrđuje i vijest koja dolazi iz Slovenije. Naime, slovenski ministar unutarnjih poslova je najavio dodatno postavljanje bodljikave žice na granici s Hrvatskom.
O tome da se ljudska prava izbjeglica iz Afganistana neprestano krše govori i podatak da afganistanske izbjeglice koje je NATO evakuirao i koje se trenutno nalaze na Kosovu, od njihovog dolaska se nalaze u detenciji. Naime, izbjeglice su smještene unutar dva kampa, kamp Bechtel i kamp Lyia, a prema riječima glasnogovornika američke ambasade na Kosovu, izbjeglicama nije omogućeno slobodno kretanje izvan kampova kako bi se zaštitila sigurnost njih i drugih građana Kosova.Pritom, valja istaknuti kako ovo nisu prve afganistanske izbjeglice na Kosovu. Naime, izbjeglice koje prolaze tzv. Balkanskom rutom dolaze i u Kosovo te se pritom imaju pravo slobodno kretati. Ono što još više zabrinjava jest svojevrsni limb u kojem se nalaze evakuirane izbjeglice. Još uvijek nije jasno na koji način će se dodijeliti vize, odnosno koje vrste viza će dobiti. Ako će se pravilo ograničavanja kretanja zadržati dok se osobama ne dodjele vize, postavlja se pitanje na koji način će imati pristup uslugama, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, posebno imajući na umu kako je trajanje tog procesa nepoznanica.
S približavanjem jeseni jasno je kako u susjednoj Bosni i Hercegovini je potrebno sustavno i dugotrajno rješenje za smještaj izbjeglice. Kako navodi Jelena Sesar iz Amnesty Internationala: „Ukoliko država hitno ne osigura dovoljne kapacitete za smještaj, tisuće ljudi će opet dočekati zimu na otvorenom. S obzirom na sredstva koja su uložena u osposobljavanje privremenih centara prethodnih nekoliko godina, to je, kazala je, teško opravdati.” I dok sada već unazad nekoliko godina više nego jasno kako privremeni centri i kampovi nisu održivi te kako uvjeti u istima su često nehumani i degradirajući, od IOM-a dolazi vijest o završetku radova unutar privremenog prihvatnog kampa Lipa. Dok IOM govori kako će ovaj privremeni prihvatni kamp zaštiti ljude od zime, ne možemo se ne zapitati kako će kamp takvog oblika zaista zaštiti ljude od hladnoće, te na koji način će se osigurati odgovarajući uvjeti? Privremeni prihvatni centri odnosno kampovi ne mogu biti rješenje na goruću potrebu za adekvatnim smještajem.
Najave:
- U utorak, 28. rujna u 11 sati, Mreža Border Violence Monitoring (BVMN) će prezentirati pravni priručnik za podnositelje zahtjeva pred sudovima i ostalim tijelima za zaštitu ljudskih prava, volontere, odvjetnike i druge pravne stručnjake. Priručnik je nastao u suradnji Centra za mirovne studije i InfoKolpe, temeljem provedenih istraživanja te uz doprinos niza ključnih suradnika. Cilj je priručnika mapirati dostupne mehanizme pravnih pritužbi o kršenju ljudskih prava na granicama, a koji su dostupni kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, te time ukloniti prepreke u postizanju pravde s kojima se ljudi u pokretu susreću.
- U okviru znanstveno-istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost ERIM – Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji EU: od etnografije do pojmovnika u petak, 24. rujna 2021. godine, u 13 sati u Knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku, 5. kat, Šubićeva 42, organizirano je predavanje Trst: grad-utočište Gianfranca Schiavonea, istraživača migracija i predsjednika Talijanskog odbora solidarnosti (ICS)