Ovoga tjedna zapadne su snage napustile Afganistan i završena je zračna evakuacija osoba. Prema podacima stranih medija – evaukirano je oko 123 000 osoba. Reuters iznosi podatke o broju evakuiranih po zemljama: SAD – 80 000 (od čega 5500 američkih državljana i 73 500 afganistanskih ili stranih državljana), UK – 15 000 (od čega 8000 Afganistanaca), Kanada – 3700 kanadskih i afganistanskih državljana, Njemačka – 5347 (od čega 4100 Afganistanaca), Francuska – 3000 (od čega 2600 Afganistanaca), Italija – 5011 (od čega 4890 Afganistanaca – 1301 ženu), Švedska – 1100, Belgija – 1400, Irska – 36 irskih državljana, Poljska – 900 (od čega 300 žena i 300 djece), Mađarska – 540 mađarskih i afganistanskih državljana, Danska – 1000, Ukrajina – 600 (stran novinari, aktivisti, žene, djeca), Austrija – 109 austrijskih državljana te osoba s odobrenim dozvolama boravka u Austriji, Švicarska – 387, Nizozemska – 2500 (od čega je 1600 osoba dovedeno u Nizozemsku), Španjolska – 1898 Afganistanaca, Turska – 1400 (od čega 1000 Turaka), Qatar – 40 000, UAE – 36 500 (od čega je 8500 osoba dovedeno u UAE), Indija – 565 (zaposlenici ambasade i Afganistanci), Australija – 4100 (od čega 3200 australskih državljana i Afganistanaca koji imaju vize za ulazak u Australiju), Novi Zeland – 276 državljana te osoba koje imaju dozvole boravka ili vize. Podaci ukazuju na to kako su zemlje tijekom evakuacije prevozile državljane vlastitih zemalja, strane državljane i Afganistance, te su osim direktnog prijevoza u zemlje radile i transfere. Tako su primjerice zemlje poput Kosova, Makedonije i Albanije primile Afganistance u američke vojne baze – dok se radi provjera i izdavanje viza za daljnji transfer u SAD. Osim navedenih, otvoreni su i drugi hitni centri za procesuiranje u Uzbekistanu, Španjolskoj, Njemačkoj i Qatru.
UN je najavio da do daljnjeg ostaju u Afganistanu, a osim toga su urgirali prema susjednim državama da otvore granice za prihvat izbjeglica iz Afganistana. Prema UN-u, u Afganistanu je trenutno interno raseljeno 3.5 milijuna ljudi. Glavni tajnik UN-a Guterres istakao je kako se Afganistan trenutno nosi s velikom sušom i da zemlju očekuju teški zimski uvjeti, a postoji veliki nedostatak hrane i medicinske opskrbe.
Susjedne zemlje su prošle godine već primile velik broj izbjeglica iz Afganistana: Iran – 780 000, Pakistan – 1.5 milijuna; te su najavile kako više nisu u mogućnosti primati nove izbjeglice. Turska je u procesu izgradnje zida dugog 250 km na granici s Iranom te su izjavili kako više neće biti europsko skladište izbjeglica.
Hrvatska je primila 19 Afganistanskih državljana – 3 obitelji čiji su članovi surađivali s EU službama. U procesu su ubrzanog postupka za traženje azila te su smješteni u Prihvatilište za ranjive skupine u Kutini. Prema podacima MUP-a, u Hrvatskoj su 2021. godine azil zatražile 692 osobe iz Afganistana.
Prema podacima UNHCR-a, od ukupne izbjegličke populacije koja trenutno boravi u BIH – najbrojnije su upravo osobe iz Afganistana, čiju populaciju većim dijelom sačinjavaju muškarci, ali među kojom ima žena i djece. Prema grafičkim pokazateljima, vidno je da osobe iz Afganistana već neko vrijeme dolaze prema Europi. U hrvatskim medijima nekoliko tjedana slušamo o kontekstu Afganistana od raznih stručnjaka te je jasno kako se Talibani nisu pojavili u kolovozu ove godine, nego su tamo prisutni desetljećima. Upozoravalo se na mogućnost scenarija koji gledamo, a ljudi koji su živjeli u Afganistanu su na vlastitoj koži osjećali nesigurnost i ugrozu – zbog čega su odlazili iz Afganistana. Odlazili su ranije i danas se nalaze na bosansko-hrvatskoj granici te žele pristup sustavu azila u Republici Hrvatskoj. Taj pristup im nije omogućen jer se Hrvatska uslijed pristupa Schengenu trudi maksimalno pokazati kako je uspješna u zaštiti europske granice, a političari i predstavnici MUP-a pritom iznose neutemeljenu predrasudu da su svi ti ljudi ekonomski migranti. Hrvatska je dužna pružiti pristup sustavu azila i ispitati zahtjev svake osobe koja azil traži. Hrvatska policija mora prestati nezakonito i nasilno protjerivati ljude s teritorija RH.
Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove EU održalo je sastanak 31. kolovoza, na kojem je potvrđen represivni pristup EU prema izbjeglicama. Europa neće osigurati legalne i sigurne puteve za izbjeglice, nego će štititi svoje granice i baviti se posljedicama svoje odluke – borbom protiv nezakonitih migracija i krijumčarskih skupina. Da sigurni i legalni putevi postoje – nezakonitih migracija i krijumčara ne bi niti bilo. Ovim potezom nastavljaju se patnje, stradavanja i kršenje ljudskih prava.
Mata Granata i pjesma “Žilet žica” revno prikazuju jad ove europske politike.
