Nakon posjeta BiH i Hrvatskoj, pomoćnica visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, Gillian Triggs, izjavila je kako postoji mnogo vjerodostojnih dojava o nasilju hrvatske policije na granici. “Ojačajte sustav azila na granici kako biste mogli procijeniti tko je izbjeglica, a tko nije”, poručila je te istaknula važnost uspostave nezavisnog monitoring mehanizma na granicama.
Podsjećamo da Vlada još uvijek nije informirala javnost o tome kako će monitoring funkcionirati i tko će u njega biti uključen, niti osigurala provedbu neovisnih i učinkovitih istraga povreda ljudskih prava na hrvatskim granicama i u dubini hrvatskog teritorija.
Zastupnik u Skupštini Grada Zagreba Mauro Sirotnjak komentirao je izvješće PU zagrebačke skrenuvši pažnju na nasilje policije prema osobama u pokretu te uskraćivanje pristupa azilu. Pozvao je zastupnike da se založe za poštivanje svih ljudskih prava na teritoriju Grada Zagreba, za otvoren, human i solidaran Zagreb, za detektiranje nasilja institucija, a posebno policije prema tražiteljima azila kojima se uskraćuju temeljna zakonima propisana prava na zaštitu i pomoć. Istaknuo je kako se monitoring policijske represije nad osobama u pokretu uskratio udrugama, ali da su gradski zastupnici i zastupnice u ovom sazivu dužni usmjeriti svoj rad na uključivanje i osiguranje poštivanja temeljnih ljudskih prava svim ljudima koji žive ili se zateknu ili traže pomoć na teritoriju Grada Zagreba.
Mreža Border Violence Monitoring Network u lipnju je zabilježila 30 pushbackova koji su uključivali ukupno 1073 osobe u pokretu na granicama diljem Balkana. Izvještaj, između ostalog, analizira pushbackove u regiji Evros, nasilje u luci Patras, suđenja za požare u Moriji i Vialu, video dokaze o pushbackovima iz Hrvatske i novosti s rumunjske granice. Više čitajte ovdje.
O nezakonitim protjerivanjima iz Hrvatske i bosanskim ženama koje brane europska ljudska prava mediji su pisali kroz priču “majke Fikrete”, poljoprivrednice koja živi u mjestu Zborište i pomaže protjeranim i pretučenim osobama na području Velike Kladuše.
Europski sud za ljudska prava ovog je tjedna donio važnu presudu – sustavno protjerivanje Bugarske izbjeglica i drugih migranata iz Bugarske u Tursku bez pojedinačnog ispitivanja rizika od mučenja, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima. U slučaju D. protiv Bugarske, Sud je jednoglasno utvrdio da je podnositelj zahtjeva, turski novinar, prisilno vraćen u Tursku. Bugarske vlasti nisu izvršile procjenu rizika s kojim se tamo suočavao i lišile su ga mogućnosti da ospori svoje udaljenje, kršeći članke 3. i 13. Europske konvencije o ljudskim pravima, utvrdio je Sud. U postupku su ga podržali Europski centar za ustavna i ljudska prava (ECCHR), Centar za pravnu pomoć – Glas u Bugarskoj i Zaklada PRO ASYL. Više čitajte u priopćenju ECCHR-a.
Štrajk glađu migranata u Belgiji, o kojem smo pisali prije tri tjedna, prekinut je (barem privremeno) nakon postizanja dogovora s belgijskom Vladom. Detalji dogovora javnosti još nisu poznati.
Afganistanska vlada pozvala je EU i države članice da zaustave deportacije u Afganistan. Zamjenik ministra Wafiullah Kakar iz Ministarstva za izbjeglice i repatrijaciju Afganistana je putem pisma izvijestio misiju EU-a u Afganistanu i relevantna veleposlanstva iz Europe u Kabulu da je, s obzirom na nedavna zbivanja u Afganistanu, prisilni povratak (charter i komercijalnim letovima) zaustavljen između 8. srpnja i 8. listopada 2021.
Navedeno bi uključivalo sve nedobrovoljne povratke prema Zajedničkoj deklaraciji Afganistan-EU o migracijskoj suradnji i pojedinačnim bilateralnim i trilateralnim sporazumima između Afganistana i europskih zemalja. Daljnja procjena trebala bi se održati oko listopada.
Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike objavilo je zajedničko priopćenje nevladinih organizacija kojim zahtijeva zaustavljanje svih deportacija iz europskih zemalja u Afganistan.
Uznemirujuće vijesti stižu iz Litve. Litvanski parlament prošlog je utorka izglasao masovnu detenciju tražitelja azila i ukinuo njihovo pravo na žalbu. Potez kojim vlasti žele suzbiti prelaske ljudi na granici s Bjelorusijom, nazivajući ih lažnim tražiteljima azila, izazvao je negodovanje branitelja ljudskih prava koji su upozorili kako je odluka suprotna litvanskom Ustavu i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.
Za kraj, preporuke za čitanje:
- Novi tekst Open Democracyja o metodama zaustavljanja izbjeglica na Mediteranu.
- Between supporting and reporting Marijane Hameršak, o grassroot izvještavanju o pushbackovima na granicama EU.
- Centar za mirovne studije je u suradnji sa suborkinjama objavio Džepni vodič za hrabre ljude – vodič za branitelje i braniteljice ljudskih prava koje uslijed borbe zaboravljaju na vlastito mentalno zdravlje.