I dalje su vidljive posljedice zatvorenih granica tvrđave Europe prema onima koji traže sigurnost – hrvatski mediji prenose kako je u automobilskoj nesreći blizu Velike Gorice ozlijeđena grupa izbjeglica, dok je suvozač jednog od dva vozila poginuo, sve dok su vozači pokušavali pobjeći od policije. Koliko saznajemo iz medija, osobama u nesreći pružena je medicinska pomoć, a nadamo se da će im biti omogućeno i njihovo pravo za traženjem azila. Inicijativa Dobrodošli ponovno podsjeća da do ovakvih nesreća ne bi dolazilo kada bi Europa uspostavila mehanizme sigurnih i legalnih načina dolazaka izbjeglica i drugih, koji kao i svi mi traže mogućnost ostvarivanja života bez straha od političkih progona, ugnjetavanja i opresije, nasilja i rata, kao i dostojanstvenog ostvarivanja svojih života u svim aspektima.
Ivana Perić donosi nam sjajan tekst u kojem analizira odnos mainstream medija kao i objava na društvenim medijima prema izbjeglicama koji prolaze planinarskim putevima Hrvatske te tako postaju žrtveni jarac za svaku štetu – dok zapravo “najveći broj slučajeva “navala”, kao i provala u planinarske domove i vikendice, jasno rasvjetljava migrantske puteve kao puteve očajnika”.
U rezoluciji Europskog parlamenta usvojenoj u četvrtak navodi se kako je Hrvatska ispunila sve uvjete za pristupanje Schengenu, uz poziv Hrvatskoj da adresira nedostatke u pogledu osposobljavanja osoblja na granici i ustraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava. Rezolucija naznačuje i da je dobrodošlo uspostavljanje nezavisnog mehanizma nadzora za nadziranje policijskog postupanja na granicama prema izbjeglicama – ostaje za vidjeti na koji će način Hrvatska implementirati navedeni mehanizam, hoće li mehanizam biti prisutan na zelenim granicama gdje je utvrđeno da se događa najveći broj policijskog nasilja i protuzakonitog djelovanja, te koliko će zapravo taj mehanizam biti nezavisan od političkih pritisaka. Rezolucija dolazi nakon poruke Europske povjerenice za unutarnje poslove Ylve Johansson kako je potrebno obnoviti Schengen ukidanjem internih graničnih kontrola uvedenih tijekom pandemije te ga “dovršiti” primanjem Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, u raspravi o godišnjem izvješću o Schengenu slovenske europarlamentarke iz kluba socijaldemokrata Tanje Fajon.
Pokrajinski upravni sud u Steiermarku u Austriji potvrdio je sistematska kršenja ljudskih prava izbjeglica od strane austrijske policije te zaključio kako su pushbackovi, ilegalna praksa kolektivnog protjerivanja, prisutni na granici te da je riječ o djelomično metodičkoj praksi, u kojoj se izbjeglice protjeruje sve do Bosne. O presudi čitajte više u priopćenju organizacija Push-Alarm Austria i Asylkoordination.
Slobodna Evropa prenosi kako je Europski sud za ljudska prava 8. srpnja donio još jednu presudu protiv Mađarske zbog protjerivanja državljana Pakistana koji su u Mađarsku ušli iz Srbije 2016. godine. Prema objašnjenju presude, sudsko vijeće je jednoglasno zaključilo da je došlo do kršenja dva članka Europske konvencije o ljudskim pravima i to članka 4: zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca, i članka 13: pravo na učinkovit pravni lijek. ECJ je i ranije donio nekoliko sličnih presuda protiv Mađarske, no vlada Mađarske presude zasad odbacuje.
Važno je naznačiti i još jednu važnu presudu koja potvrđuje prisutnost pushbackova na širem području Europe: Europski sud za ljudska prava potvrdio je tako da je Poljska ilegalno protjerala troje Sirijaca natrag u Bjelorusiju, gdje je rizik za njihovo daljnje protjerivanje u zemlju porijekla bio jako visok, što je Poljska trebala uzeti u obzir. Njihov slučaj bio je na sudu od 2017., te je Poljskoj naređeno da im isplati kompenzaciju.
Slovenija je ovaj tjedan preuzela službeno presjedanje Vijećem Europske unije, s fokusom na Covid-19 pandemiju i oporavak, pitanje otpornosti prema budućim krizama, proširenje EU, no i proces pregovora oko novog europskog Pakta o migracijama i azilu, koji su trenutno na mrtvoj točci. Najavljeno je kako će slovenske lokalne samouprave smještene na južnoj granici dobiti više novčanih sredstava za “čuvanje” granice, kao i porast broja policijskih službenika prisutnih na granici. U isto vrijeme, UNHCR je pozvao slovensko predsjedanje da poveća napore u osiguravanju bolje zaštite izbjeglicama u Europi i u svijetu, kao i postizanje dogovora o novom Paktu.
Pri kraju, osvrnimo se na morske granice Europske unije otkud dolazi niz uznemirujućih vijesti: 49 tijela pronađeno je kraj tuniške obale nakon što je nekoliko brodova tamo potonulo između srijede i nedjelje, kako javljaju tuniške vlasti. Osim toga, organizacija Caminando Fronteras izvješćuje kako je više od 2000 ljudi izgubilo živote u pokušaju dolaska do Španjolske u prvoj polovici 2021., što je broj gotovo jednak broju poginulih u cijeloj 2020. godini. Oxfam poziva talijanske vlasti na prestanak financiranja takozvane libijske obalne straže: financijska sredstva Libiji se povećavaju, dok ljudi i dalje umiru na Mediteranu, a načini intervencije libijske obalne straže i više su nego poznati, poručuju. Ostajući pri temi Libije i Italije, talijansko tužiteljstvo traži vladin pristanak za otvaranje istrage povodom snimaka koje prikazuju libijsku obalnu stražu kako puca na brodove s izbjeglicama u Mediteranu, koje je zabilježila organizacija Sea-Watch (i pritom uložila pritužbu tužiteljstvu). Prvi je to put da će neka europska zemlja voditi istragu protiv libijske obalne straže, koja je optužena za niz kršenja međunarodnog prava, nasilja nad izbjeglicama, suradnje s krijumčarima i slično. Na samom kraju – brod Ocean Viking konačno je uplovio u luku na Siciliji s više od 500 spašenih ljudi, nakon dana i dana čekanja i pogoršavanja uvjeta boravka na brodu.
