Povjerenica EU za unutarnje poslove Ylva Johansson prošlog se petka u Zagrebu susrela s premijerom Plenkovićem, a sastanku je nazočio i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Prema objavi na službenoj stranici Vlade RH, “razgovarali su o temama od zajedničkog interesa Hrvatske i Europske unije, a posebno o novom Paktu o migracijama i azilu, čiji je cilj obustaviti nezakonite tokove s kojima je EU suočena od migracijske krize iz 2015. i 2016. te osposobiti Uniju i države članice za učinkovitije upravljanje migracijama”, a dotakli su se i članstva RH u Schengenu. Plenković je na na Twitteru objavio kako RH učinkovito štiti vanjsku granicu Europske unije i spremna je štititi vanjsku granicu Schengenskog prostora. Povjerenica Johansson je pak objavila kako s Plenkovićem i Božinovićem dijeli viziju da nužna snažna zaštita vanjske granice mora ići paralelno sa zaštitom temeljnih prava. Primijetit ćemo kako su i Plenković i Vlada RH u javnim objavama zaboravili spomenuti da dijele tu viziju o zaštiti temeljnih prava. Uzmemo li u obzir njihova kontinuirana odbacivanja svjedočanstva i dokaza o nezakonitim protjerivanjima i kršenjima ljudskih prava, kao i činjenicu da neovisni monitoring mehanizam na granicama RH još uvijek nije uspostavljen, ne možemo reći da smo iznenađeni.
Nekoliko dana prije navedenog sastanka, europarlamentarka Bettina Vollath postavila je Komisiji zastupničko pitanje o lančanim protjerivanjima iz Italije, Austrije, Slovenije i Hrvatske, a na temelju slovenskih i talijanskih sudskih presuda koje su potvrdile lančana protjerivanja u BiH koja su uključivala kršenje načela zabrane vraćanja (non-refoulement) i kolektivno protjerivanje. S obzirom na izvještaje koji sugeriraju da se koordinirana lančana protjerivanja iz Italije redovito provode od proljeća 2020., a iz Austrije od ljeta 2020. u suradnji sa Slovenijom i Hrvatskom, u zastupničkom pitanju europarlamentarka traži Komisiju odgovore na sljedeća pitanja:
Je li Komisija provela istragu i suočila se s uključenim vladama i, ako je, kakav je ishod bio?
Koje je mjere Komisija poduzela ili će poduzeti kako bi zaustavila kršenje zakona EU u vezi s lančanim protjerivanjima država članica, koji neovisni mehanizmi kontrole već postoje i planiraju li se postupci za kršenje zakona protiv uključenih država članica?
Legal Centre Lesvos (LCL) je ovog ponedjeljka na Europskom sudu za ljudska prava podnio tužbu protiv Grčke zbog masovnih pushbackova Helenske obalne straže. Pravnici LCL-a zastupaju 11 sirijskih državljana koji su bili dio skupine od 180-200 ljudi nasilno protjeranih iz Grčke u Tursku 20. i 21. listopada 2020. godine. LCL u tužbi navodi kako su grčke vlasti koje su počinile kolektivno protjerivanje kršile pravo na život 11 pojedinaca prema članku 2. Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), njihovo pravo na slobodu od mučenja ili neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja prema članku 3. EKLJP-a, njihovo pravo na slobodu i sigurnost prema članku 5. EKLJP-a te pravo na učinkovit pravni lijek i nevraćanje prema člancima 3. i 13. EKLJP-a.
Europska komisija u utorak je predstavila novu strategiju za dobrovoljni povratak i reintegraciju migranata koji nemaju pravo na ostanak u Europskoj uniji. Strategija promiče dobrovoljni povratak i reintegraciju kao sastavni dio zajedničkog sustava EU za povratak, ključni cilj novog Pakta o migracijama i azilu. EK navodi kako strategija utvrđuju i praktične mjere za jačanje pravnog i operativnog okvira za dobrovoljan povratak iz Europe i zemalja tranzita, povećava kvalitetu programa vraćanja i reintegracije, uspostavlja bolje veze s razvojnim inicijativama i učvršćuje suradnju s partnerskim zemljama.
Iako bi fokus na dobrovoljne, u odnosu na prisilne potvratke trebao predstavljati pozitivnu promjenu, imajući u vidu cjelokupan fokus Pakta na učinkovita vraćanja izbjeglica, odnosno eksternalizaciju migracija, bojimo se da će ova strategija dodatno doprinijeti kršenjima ljudskih prava i ugrožavanju ljudskih života. Dodatno zabrinjava što bi, prema prijedlogu strategije, Frontex imao ključnu ulogu u svim fazama postupka dobrovoljnog postupka i reintegracije.
Direktorica Europskog vijeća za izbjeglice i prognanike (ECRE) Catherine Woollard istaknula je kako se tražitelji azila u Europi suočavaju s tzv. azilnom lutrijom, odnosno velikim razlikama u donošenju odluka među državama članicama, što nam govori da postoje ljudi u potrebi za zaštitom koji dobivaju negativne odluke, a koje europske države članice vraćaju u zemlje koje nisu sigurne.
Kako bismo još jednom istaknuli problematičnost vraćanja ljudi u zemlje porijekla, prisjetimo se Joint Way Forwarda i opasnostima vraćanja Afganistanaca u Afganistan u odličnom tekstu Sitarah Mohammadi i Sajjada Askaryja.
Ilustracija: Nardi
