Vijesti

Interes EU ispred najboljeg interesa djeteta

Donesena je prva presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom se potvrđuje kršenje prava izbjeglica. Prema posljednjoj presudi Ustavnog suda obitelji malene Madine Hussiny Hrvatska je povrijedila ljudska prava i izložila ih riziku od mučenja i zlostavljanja. Podsjećamo, radi se o obitelji šestogodišnje djevojčice iz Afganistana čija je smrt bila posljedica ilegalnog protjerivanja, gdje su se policijski službenici oglušili na potrebu ove obitelji za međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj te im naredili da usred noći, gladni i iznemogli, prate prugu i vrate se u Srbiju. Na toj je pruzi, nedugo zatim, smrtno stradala malena Madina. Nakon njezine pogibije ova je shrvana obitelj ponovo došla u Hrvatsku i zatražila međunarodnu zaštitu. Taj su zahtjev nadležna tijela odbila ne ulazeći u razloge traženja međunarodne zaštite, već isključivo oslanjajući se na institut sigurne treće zemlje – u ovom slučaju Srbije. Drugim riječima, ovoj obitelji koja je nakon svih strahota i sukoba zatim izgubila kćer i sestru na svom putu za zaštitom, nije dana ni stvarna prilika da u Hrvatskoj zatraže međunarodnu zaštitu. No, Ustavni sud je posljednjom odlukom presudio kako prethodna odluka nije bila zakonita te kako su njome Madininoj obitelji povrijeđena prava te ih se izložilo zlostavljanju u Srbiji koju je ocijenio nesigurnom trećom zemljom – oslanjajući se u bitnome na izvješća nevladinih organizacija kao pokazatelja stvarne situacije u zemlji. Ova odluka jasno upućuje na važnost rada nevladinih organizacija, kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj te važnost uzimanja u obzir izvješća u ocjenjivanju pojedinačnih slučajeva – što je bitno ne samo za ovaj, već i za tisuće drugih slučajeva kršenja prava izbjeglica i drugih migranata.

O praksama ilegalnih protjerivanja koja se kontinuirano događaju iz Hrvatske govori i novi izvještaj mreže BVMN. Prošlog mjeseca mreža BVMN zabilježila je 31 slučaj ilegalnog protjerivanja diljem Balkana, obuhvaćajući čak 671 osobu. Unutar izvještaja zabilježen je uznemirujuć rast nasilnog postupanja policajaca prema obiteljima.

Nažalost, malena Madina nije jedino dijete koje je stradalo na granicama Europske Unije. Prema najnovijim podacima prikupljenim unutar projekta Lost in Europe, od 2018. do 2020. godine čak 18 292 djece bez pratnje je nestalo u Europskoj uniji. I dok brojke nestale djece koja su u potrazi za sigurnošću došle u Europsku uniju kontinuirano raste, politike EU i dalje sustavno onemogućavaju pristup sustavu azila, ne prepoznaju ranjivost ove djece te ih tjeraju u ruke krijumčara. Teška kršenja dječjih prava i njihova najbolja interesa potvrđuje i istraživanje Investigative Europe koji su mjesecima pratili temu detencije djece i zaključili kako diljem EU djeca provode mjesece u detenciji bez pristupa sustavu obrazovanja, zdravstvenoj zaštiti, a velik broj njih postanu žrtve zlostavljanja. Ne možemo se ne zapitati, gdje se točno u trenutnim politikama EU uzima u obzir najbolji interes djeteta?

Osim prekomjerne upotrebe detencije, države članice EU će se u budućnosti oslanjati na dodatnu eksternalizaciju migracija. Primjer iz Danske pokazuje do koje mjere eksternalizacija migracija može eskalirati. Naime, Danska razmatra novi prijedlog zakona prema kojem bi tražitelji azila bili prebačeni u zemlju izvan EU za vrijeme obrađivanja njihova zahtjeva za azilom. Usvajanjem ovog zakona postavio bi se opasan presedan kojim bi se otvorila vrata za drudge članice EU da učine isto, time se oglušujući na vlastitu odgovornost i obvezu da osobama u potrazi za sigurnošću istu i pruži.

Dok države članice EU testiraju politike kojima se krše ljudska prava i dodatno onemogućuju pristup međunarodnoj zaštiti, organizacije civilnog društva još jednom su se našle pod prijetnjom novog vala kriminalizacije solidarnosti.  Novi val  kriminalizacije solidarnost ne prekriva kontinuirano nasilje koje se događa na granicama EU, samo dodatno naglašava zašto je važno suprotstaviti se politikama koje ugrožavaju živote onih koji su u potrazi za sigurnošću, posebice imajući na umu činjenicu kako EU sustavno okreće leđa najranjivijima, djeci.

Foto: Claire Eyheramendy, Keep Walking, Kid

hr Croatian
X