Kao što smo izvijestili u prethodnom izvještaju Inicijative Dobrodošli, 9. travnja su u Hrvatsku trebale stići djevojčice bez pratnje preseljene iz izbjegličkog kampa u Grčkoj. Trebalo ih je stići 12, no jedna djevojčica je odustala. Djevojčice su trebale biti smještene u Centar za pružanje usluga u zajednici Lipik, koji se za njihov dolazak nedavno pripremao uz podršku Hrvatskog crvenog križa, Hrvatskog pravnog centra i ureda UNHCR-a u Hrvatskoj. Mediji su 11. travnja izvijestili kako djevojčice bez pratnje nisu stigle u Hrvatsku već su zatražile azil u Nizozemskoj i to je prvi puta da su djeca izbjeglice u zadnji tren odbila doći u dogovorenu zemlju preseljenja.
Prosvjednici su se okupili na berlinskom aerodromu kako bi prosvjedovali protiv deportacijskih letova u Afganistan. Nekoliko smo puta izvještavali o nestabilnoj sigurnosnoj situaciji u toj zemlji i naglašavamo još jednom, jasno i glasno, da deportacije moraju prestati! Dvadeset Afganistanaca stiglo je 8. travnja u Kabul letom iz Njemačke. To je 38. deportacijski let od 2016. godine i sveukupno 1.035 vraćenih Afganistanaca kojima su odbijeni zahtjevi za azil. Pojedini aktivisti i mediji već govore o “povratomaniji” i pogrešnom smjeru kojim je EU krenula. Mreža EuroMed Rights videom je ukazala na politike i prakse u regiji te posljedice koje trpe deportirane osobe.
Ovog mjeseca, Mreža Border Violence Monitoring objavila je tisućito svjedočanstvo zabilježeno dokumentiranjem sustavnog nasilja prema izbjeglicama i drugim migrantima na granicama u regiji. Svaki je unos u bazi podataka zapravo jedan pushback incident, koji se često odnosi na grupe od preko 50 ljudi u pokretu, što znači da je arhivirano preko 15.000 ljudi koji svjedoče o visokom stupnju nasilja i zlostavljanja s kojim se suočavaju na granicama.
Više informacija o graničnoj industriji, načinima financiranja i ljudskim pravima pronaći ćete u publikaciji koju su izradili Transnational Institute i Stop Wapenhandel. Izvještaj istražuje pet ključnih sektora industrije koja se širi: graničnu sigurnost (uključujući praćenje, nadzor, zidove i ograde), biometriju i pametne granice, migrantsku detenciju, deportaciju i usluge revizije i savjetovanja. U tim područjima, 23 korporacije se profiliraju kao glavni akteri. Povećana militarizacija granične sigurnosti diljem svijeta i neprijateljstvo država prema migrantima imaju poguban učinak na stanje ljudskih prava izbjeglica i migranata.
Planirani put od Trsta do Maljevca 17. travnja, morao je biti odgođen s obzirom na nove restriktivne mjere COVID-19. Umjesto toga, istog će se dana održati prosvjed u Trstu, s početkom u 12 sati, na Trgu slobode. Trst je mjesto dolaska mnogih izbjeglica i drugih migranata, ali i mjesto tranzita i novih početaka: s tog se mjesta balkanskom rutom odlazi na druge destinacije i upravo je to granično mjesto gdje policija provodi pushbackove u Sloveniju i gdje započinju lančana protjerivanja praćena sustavnim zlostavljanjem i nasiljem, u kojima su mučenja koja provodi hrvatska policije prepoznata čak i na talijanskim sudovima. Drugačija karavana će obići tri važne točke: Trg slobode kao simbol brige i solidarnosti te konzulat RH i granični prijelaz Pesek kao simbole represivnih politika i institucionalnog nasilja. Za sve prekogranične aktiviste iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Hrvatske koji su omogućili stvaranje ove karavane, okupljeni ispred konzulata, ambasada i europskih institucija će ukazati na smrtonosne politike Europske unije. Solidariziramo se s onima koji podržavaju ljude u tranzitu svaki dan i zbog toga su ugroženi, ozloglašeni i kriminalizirani. Osuđujemo nasilna nezakonita protjerivanja i nasilne prakse eksternalizacijskih politika EU.
Za kraj, ovog su tjedna mediji objavili konačnu odluku Ustavnog suda u preostaloj tužbi obitelji šestogodišnje Madine Hussiny koju je u studenom 2017. godine usmrtila praksa nezakonitih protjerivanja izbjeglica i drugih migranata. Ovom odlukom, pokojnu je djevojčicu hrvatski pravosudni sustav još jednom izdao, odbijanjem tužbe koja se odnosila na proceduralni i materijalnopravni aspekt prava na život. Tužba Madinine obitelji protiv Hrvatske od 2018. se vodi na Europskom sudu za ljudska prava. Nadamo se da će ESLJP konačno ostvariti pravdu za malenu Madinu i njezinu obitelj i prepoznati strašna kršenja ljudskih prava koja su hrvatske institucije počinile time što su se oglušile na traženje međunarodne zaštite, nezakonito ih protjerale iz Hrvatske i posljedično dovele do tragičnog gubitka dječjeg života.
