Ovotjedni izvještaj započet ćemo djelomičnim pregledom migracijske situacije iz nedavno objavljenog Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020. godinu.
U osvrtu na solidarnost u kontekstu pandemije i potresa, izvješće kritizira izostanak solidarnosti kada su u pitanju izbjeglice: od izostanka raspodjele odgovornosti među državama članicama za postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite, preko političkog zastoja u reformi zajedničkog europskog sustava azila koji EK pokušava prevladati donošenjem Pakta o migracijama i azilu te otežanog prihvata i mobilnosti tražitelja zbog pandemije, do novih svjedočanstava o pushbackovima koji ne jenjavaju.
Vezano za postupanje hrvatske policije prema izbjeglicama i drugim migrantima, uz zahtjeve Vijeća Europe, dijela zastupnika Europskog parlamenta i brojnih međunarodnih i nacionalnih organizacija da se zaustave takve prakse, Ured pučke pravobraniteljice je tijekom 2020. otvorio 39 predmeta, koji su se ponekad odnosili i na veće grupe. U izvješću se navode i ispitni postupci od kojih se neki tiču slučajeva mučenja i ponižavajućeg postupanja o kojima smo već pisali tijekom 2020. godine, koji su medijski međunarodno bili popraćeni, a na temelju kojih je Centar za mirovne studije podnio kaznene prijave: slučaj koji uključuje označavanja križa na glavama izbjeglica trajnim narančastim sprejem, slučaj koji uključuje silovanje muškarca granom te slučaj koji uključuje nanošenje kečapa, majoneze i šećera na raskrvavljene glave.
Pučka pravobraniteljica osvrnula se i na nastavak onemogućavanje pristupa evidencijama o postupanju s iregularnim migrantima koje se vode u informacijskom sustavu MUP-a, suprotno ovlastima koje ima sukladno Zakonu o nacionalnom preventivnom mehanizmu. U jednom slučaju, pravobraniteljici je dano obrazloženje kako mandat pučkog pravobranitelja za obavljanje poslova NPM-a obuhvaća samo postupanja s uhićenim osobama, ali ne i prema iregularnim migrantima, čime obavljanje mandata pučkog pravobranitelja ovisi o tumačenju međunarodnih ugovora i zakona pojedinih službenika MUP-a, koje se razlikuje po mjestu obilaska, budući da su pučkoj pravobraniteljici svi podaci dostupni prilikom obilazaka PP/PU koje nisu povezane s migracijama.
U kontekstu izostanka učinkovitih i pravovremenih istraga, Pučka pravobraniteljica je istaknula kako, prema dostupnim informacijama, DORH nije proveo istragu niti u jednom od gore navedenih slučajeva. Istaknula je i kako je istraga o postupanjima koja mogu predstavljati povrede čl. 3. EKLJP (zabrana mučenja, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja) imperativ i kako je nužno da ju provodi tijelo neovisno od osumnjičenih državnih službenika, jer bi u protivnom predstavnicima države bilo omogućeno da nekažnjeno zloupotrebljavaju prava onih koji se nalaze pod njihovom kontrolom. Naglasila je i kako je “istraživanje ovakvih postupaka ključno je za održavanje vladavine prava u kojoj nitko, a naročito policija, ne može biti iznad zakona”.
Za više informacija o provedenim izvidima, problemima u detenciji te potrebi uspostave neovisnog monitoring mehanizma, predlažemo čitanje punog poglavlja Tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti.
Nova smrt uzrokovana nepostojanjem sigurnih i legalnih migracijskih puteva potvrđena je danas u Hrvatskoj. Osobe su stradale na šumskom predjelu općine Saborsko zbog zaostalih mina iz rata. Iz policije su potvrdili kako je jedan muškarac preminuo i kako se dvojica ranjenih liječe u bolnici u Ogulinu. Izražavamo ovim putem sućut obitelji i prijateljima preminulog čovjeka.
Europski sud za ljudska prava u utorak je donio novu presudu protiv Mađarske u slučaju iransko-afganistanske obitelji koja je tijekom cijelog trajanja postupka azila bila držana u tranzitnoj zoni 2017. godine i puštena tek nakon dobivanja međunarodne zaštite. Sud se pridružio širokom konsenzusu o prirodi smještaja u mađarske tranzitne zone i utvrdio da je obitelj nezakonito držana u detenciji. Sud je također utvrdio da uvjeti u kojima je obitelj morala izdržati azilni postupak, uključujući i to da je ocu uskraćivana hrana, krše zabranu neljudskog ili ponižavajućeg postupanja. Podnositelje zahtjeva zastupao je Mađarski Helsinški odbor.
Novo suđenje o slučaju lančanog nezakonitog protjerivanja iz Austrije u BiH pokrenuto je ovog tjedna na sudu u Grazu. Radi se o dva slučaja koja su javnosti postala poznata još prošle jeseni, a tiču se skupina ljudi koji su ušli u Austriju i, prema njihovim svjedočanstvima, željeli zatražiti azil, ali im je to pravo uskraćeno. Podsjećamo stoga da svatko tko ulazi u Austriju (ili bilo koju drugu EU članicu) i izjavi da namjerava podnijeti zahtjev za azil ima pravo podnijeti zahtjev i dobiti odgovarajuću proceduru. Lokalni policajci nemaju pravo odbiti takav zahtjev niti samostalno odlučiti tko ima pravo tražiti azil, a tko ne. Očekujemo još jednu u nizu odluka sudova u Europi koje potvrđuju sudjelovanje i odgovornost Republike Hrvatske u lančanim pushbackovima te se nadamo da će se RH konačno suočiti sa sankcijama zbog nezakonitog postupanja i promijeniti prakse koje krše temeljna ljudska prava.
Kao i pushbackovi, kriminalizacija solidarnosti diljem Europe ne jenjava. Prošlog smo tjedna izvještavali o slučaju kriminalizacije dvoje lokalnih volontera i osnivača organizacije Linea d’ Ombra ODV, Gian Andreu Franchija i Lorenu Fornasir. Linea d’Ombra je ovoga tjedna pokrenula sakupljanje potpisa svih podržavatelja Gian Andree, ističući kako je pomaganje za koje se tereti – pomoć iranskoj kurdskoj obitelji pružanjem smještaja, preuzimanjem novca koje im je rodbuna poslala te kupnja karata za vlak – dakle, pomoć ljudima koji se bez novca i skrovišta nalaze u nepoznatoj zemlji, moralna i građanska dužnost, a ne zločin. Prošlog je tjedna pokrenuta i GoFundMe kampanja, međutim jučer smo saznali kako je platforma blokirala prijenos sredstava. Sramotno je koje razmjere kriminalizacija solidarnosti doseže dok, istovremeno, oni koji zaista krše zakone i ugrožavaju tuđu sigurnost i živote ostaju netaknuti.
Beogradski centar za ljudska prava predstavio je izvještaj Pravo na azil u Republici Srbiji 2020. Prilikom predstavljanja izvještaja, Anja Stefanović, koordinatorica programa Azil i migracije BCLJP-a upozorila je na drastično pogoršanje javnog diskursa prema izbjeglicama te na važnost uloge države koja ovu temu ne bi smjela prepustiti nasilnicima. Autori izvještaja analizirali su preko tisuću priloga i vijesti u medijima te zaključili kako se pogoršanje odnosa javnosti prema migrantskoj populaciji primjećuje tijekom cijele godine, posebno prije izbora, te da se migranti sve češće prikazuju kao prijetnja sigurnosti. Cijeli izvještaj pročitajte ovdje.
Za kraj donosimo jednu online preporuku za sljedeći tjedan – Cairo Institute for Human Rights Studies 8. ožujka u 14h priprema webinar Truth and Justice First for Syria’s Arbitrary Detention, Enforced Disappearance, and Torture Victims and their Families. Prijaviti se možete na sljedećem linku.