Nakon presude Europskog suda pravde o nezakonitosti mađarskog tretmana tražitelja azila, granična agencija Europske unije, Frontex, obustavila je operacije nad sustavom azila u Mađarskoj. U sudskoj presudi stoji da je Mađarska kršila zakone Europske unije, ograničavajući pristup azilu u svoja dva nacionalna tranzitna centra, kao i ograničavajući broj osoba u njima, čime je izbjeglicama praktički onemogućila traženje azila.
No, to nisu jedine vijesti o Frontexu. Članovi Europskog parlamenta inzistiraju na otvaranju istrage o graničnoj agenciji EU, Frontexa, pregovori o mandatu i opsegu se nastavljaju. Europska komisija optužuje Agenciju i njezinog izvršnog direktora Fabricea Leggerija za nezakonito djelovanje i davanje krivih dokaza zastupnicima u EU parlamentu. Optužbe se odnose na neuspjeh agencije da zaposli ijednog od 40 časnika koje ima obvezu zaposliti kako bi štitili prava osoba koje dolaze u Europu. Najozbiljnije tužbe o umiješanosti Frontexove granične straže u nezakonite prakse poput pushbackova, koje agencije niječe, predmet su interne istrage.
Frontex i europske institucije nisu jedine odgovorne za ilegalne prakse na granici. Svaka država članica EU trebala bi se stidjeti nasilja i pusbackova koji se događaju na granicama Europske unije te bi trebala imati političku volju da privede tu praksu kraju i osudi odgovorne osobe.
Koraci prema toj odluci su učinjeni. Prošli tjedan smo pisali o važnoj presudi protiv Talijanskog Ministarstva unutarnjih poslova, koja je donesena na Rimskom sudu. U izravnoj primjeni čl. 10. st. 3. Talijanskog ustava, sud je priznao tražiteljevo pravo odmah pristupi talijanskom teritoriju kako bi imao pristup azilnom postupku, koje je prethodno isključeno zbog nezakonitog ponašanja talijanske vlasti. Slučaj je isto tako uspješan primjer kako međugranična suradnja među aktivistima, kolektiva i organizacija može biti velika podrška osobama u pokretu. Zapravo je rad Mreže Border Violence Monitoring (BVMN) i novinara Martina Gottskea pridonio ovom pozitivnom rezultatu.
Nasilje prema izbjeglicama je također i strukturno. Kolektiv Transbalkanska solidarnost kroz snažan poziv na akciju „Kampovi koje IOM vodi u Bosni. „Strukturno nasilje nije incident“ zahtijeva transparentnost u radu međunarodnih organizacija i trenutni zaokret prema praksama brige i pravde. Predstavljaju li masovni, prenapučeni kampovi „europski standard“ življenja? U nedostatku osnovnih životnih uvjeta kao što su topla voda i grijanje, u nedostatku medicinske skrbi i liječenja, u nedostatku redovnih obroka i sa široko rasprostranjenom gladi, u nedostatku ljudske brige i suosjećanja, je li to taj „europski standard“? Hoće li masovni kampovi uskoro postati novi masovne grobnice, kao rezultat “europskog standarda“?
Prosvjedi i iskazi solidarnosti dolaze iz svih dijelova Europe: neki su aktivisti započeli štrajk glađu protiv pushbackova i međunarodni poziv na akciju je podijeljen – sastanak je planiran za 4. veljače u 20 sati.
Foto: Transbalkanska solidarnost
