Vijesti

Vidljive suradnje “nevidljive” odgovornosti – koliko još Moria i Lipa!?

Ovoga tjedna objavljena je vijest o zatvaranju šatorskog naselja Lipa u Bosni i Hercegovini. IOM koji su-upravlja lokacijom (zajedno s bosanskim vlastima) objavio je kako “Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini (BiH) izražavaju zabrinutost zbog izostanka prihvatljivih rješenja za zimsko opremanje šatorskog privremenog prihvatnog centra Lipa, čije efektivno zatvaranje, neophodno iz zdravstvenih i sigurnosnih razloga, negativno utječe na oko 1200 osoba u pokretu.” I dok su tako Ujedinjeni narodi u kampu Lipa planirali iseliti tih 1200 osoba dijeleći im NFI (non-food items), izbio je požar. Nekoliko sati nakon izbijanja požara, IOM objavlja kako će pojačati podršku tisućama migranata koji će u teškim vremenskim uvjetima trebati boraviti na ulicama BIH. Šatorsko naselje Lipa, u neposrednoj blizini grada Bihaća u BIH, potpuno je izgorilo. Ovo nije prvi put da ovakva mjesta gore. Nakon slične nesreće u Grčkoj toliko smo puta čula “No more Morias”, ali ponovno ih gledamo na vanjskim granicama EU. Prema navodima volontera i aktivista s terena, u BIH se trenutno nalazi oko 8000 izbjeglica i drugih migranata – velik dio njih nema krov nad glavom već će nadolazeći period ciče zime provesti vani, na ulici, u šumi… “Koliko nas još mora umrijeti!?” – pitanja su koja postavljaju ljudi koji se trenutno nalaze u BIH. Europa nema sigurne i legalne puteve za izbjeglice, a najavljeni planovi podrške ostvaruju se puževim korakom (tako primjerice Hrvatska još uvijek nije primila 12 djevojčica iz kampa Moria, iz Grčke – iako je bilo najavljeno da će se to dogoditi do kraja 2020.godine). EU, UN i bosanske vlasti ove ljude ostavlja ulici i nasilju, hladnoći i riziku od nasilnog progona ukoliko budu pokušali prijeći u Hrvatsku.

Stanje na vanjskoj granici EU nije samo pitanje zemalja koje se ondje geografski nalaze već svih država članica EU. Svako stradanje, svaki požar, svaka smrt – odgovornost je EU. Ta zasad “nevidljiva” odgovornost ostvaruje se kroz vidljive suradnje policija država članica.  Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je o takvim oblicima suradnje izvještavao kroz cijelu 2020.godinu.

  • Na Policijskoj akademiji 13. i 14.01.2020. godine boravilo je izaslanstvo Turske nacionalne policijske akademije. Susret je rezultat intenziviranja suradnje policijskih akademija Turske i Hrvatske, u sklopu kojeg su potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović te ministar unutarnjih poslova Republike Turske Süleyman Soylu u Zagrebu 8. srpnja 2019. potpisali Memorandum o suglasnosti o jačanju suradnje u području edukacije i istraživanja.
  • U mađarskom Szegedu, 17.01.2020., načelnik Policijske akademije Dubravko Novak i načelnik Policijske škole Szeged dr. Csaba Bardócz potpisali su Memorandum o suglasnosti o jačanju suradnje u području obrazovanja i istraživanja između dviju akademija, koji će biti osnova buduće razmjene znanja, iskustava, nastavnog osoblja i učenika, odnosno studenata.
  • 23.01.2020. tijekom bilateralnog sastanak ministra Božinovića sa saveznim ministrom unutarnjih poslova, graditeljstva i domovine SR Njemačke Horstom Seehoferom, SR Njemačka hrvatskoj policiji donirala je 10 termovizijskih kamera.
  • Policijska akademija s njemačkim partnerima okupila je 27.01.2020. policijske službenike zemalja zapadnobalkanske rute (Albanija, BIH, Crna Gora, Kosovo i Sjeverna Makedonija; uz hrvatsku i nizozemsku policiju) u obuci “Zajedno na jugoistočnoj vanjskoj granici Europske unije: Učinkovitost uz visoke etičke standarde – Obuka nadzora kopnene granice uz njegov utjecaj na ljudske prava”.
  • Od 28. do 30. siječnja 2020. godine u radnom posjetu Ravnateljstvu policije boravilo je izaslanstvo bavarske granične policije te su bavarski kolege posjet ocijenili uspješnim i sadržajnim te su izrazili zadovoljstvo visokim standardom rada granične policije Republike Hrvatske.
  • 31.01.2020. završena je ranije spomenuta obuka održana u Istri, gdje je voditelj Odjela za međunarodnu suradnju Savezne policijske akademije SR Njemačke Jankom von Tiesenhausen istaknuo kako je migrantska kriza jedan je od naših zajedničkih izazova dok je ova obuka u kojoj sudjeluju nečlanice i članice EU najbolji primjer kako kroz praktične scenarije i rad u multikulturalnom okruženju možemo doći do ujednačenog postupanja, osnaživanja ljudskih kapaciteta i učinkovitog nadzora državne granice uz buduću jaku ”partnersku mrežu”.
  • Prema zapovijedi glavnog ravnatelja policije Nikole Miline, od 11.03.2020. u zajedničku operaciju FRONTEX-a „Rapid Border Intervention 2020“ upućena su četiri policijska službenika koji će biti angažirani na poslovima zaštite državne granice u Grčkoj.
  • Na ministarskoj konferenciji o nezakonitim migracijama u Beču, 23.07.2020. Austrija je pohvalila hrvatsku senzacionalnu reakciju u zaštiti vanjske granice EU
  • Njemačka je 10.12.2020. Hrvatskoj donirala 10 kombi i 10 terenskih vozila, vrijednih nešto više od 835 tisuća eura, a namijenjenih hrvatskoj graničnoj policiji.

U novoj godini EU  će izglasati predloženu reformu politike o migracijama i azilu. Taj novi EU Pakt o migracijama i azilu mora ponuditi više. Dosta je smrti na granicama, dosta je požara, dosta je izbjegavanja odgovornosti, dosta je kršenja ljudskih prava na rubovima EU. Ljudska prava potrebno je zaštiti izvan EU kao i u EU.  O implikacijama ove politike na živote izbjeglica i drugih migranata, kao i lokalnih zajednica na rubu EU – govori novi video mreže Border violence monitoring, kao i analiza Euromedrightsa koja svoj fokus stavlja na Italiju. Učimo iz ovih analiza i stvarajmo ključne promjene u 2021.godini.

Projekt „Pružanje podrške žrtvama nasilnih i nezakonitih protjerivanja iz Hrvatske“ je podržan sa 4,850.09 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.

Working together for a green, competitive and inclusive Europe.

hr Croatian
X