Vijesti

Normalizacija nasilja i opetovani pritisci na branitelje ljudskih prava

Dok pandemija virusa COVID-19, tjera milijune ljudi na prilagodbu vlastitih života i život u “novom normalnom”, izbjeglicama zatvorene granice, osjećaj straha i borba za preživljavanje nisu novina, već njihova svakodnevica. Upravo zatvorene granice i nemogućnost pristupa sustavu azila navodi ljude u potrazi za sigurnošću na očajničke poteze koji ponekada završe tragično. Potraga za sigurnosti oduzela je živote mladića iz Afrike, čija su tijela pronađena u kontejneru za transport robe koji je otputovao iz Hrvatske za Paragvaj. Iz kolektiva Transbalkanska solidarnost upozoravaju kako ovi mladići žrtve politika Europske Unije, koje su njih i njihove prijatelje propucale, pretukle, ranile, silovale, bičevale, mučile, hospitalizirale, izgladnjivale, ustrašivale i ponižavale, a na kraju i usmrtile. Međutim, ove prakse nisu “novo normalno”, već su odavno normalizirane.  Upravo normalizacija nasilja i mučenja na hrvatskim granicama dovela je do toga da takva nezakonita postupanja još uvijek nisu sankcionirana, a rijetko kada su osuđena od šire javnosti. Važnu ulogu u sprečavanju  nasilja na hrvatskim granicama ima EU, no kako Julija Kranjec u novom članku za Bilten ističe: “Kao što to obično biva iz redova visoke politike EU, svi su jako zabrinuti kada ih se upita za komentar na najnovije optužbe, toliko da se već četiri godine ništa značajno nije promijenilo za izbjeglice osim što je nasilje nastavljeno, broj umrlih na granicama i dalje raste, a iživljavanje poprima sve mučnije oblike.”

Iako je reakcija EU i više nego zakašnjela, Europska komisija objavila je kako će pokrenuti postupak protiv Mađarske zbog onemogućavanja pristupa sustavu azila. Naime, pod izlikom pandemije Mađarska onemogućuje podnošenje zahtjeva za azil unutar njenog teritorija i na granicama, te se po novom postupku zahtjev može predati samo u mađarskim ambasadama u zemljama izvan EU.

Dok institucije zemalja članica EU odbijaju preuzeti odgovornost za sustavno nasilje kojima izlažu izbjeglice, a EU se i dalje oslanja na eksternalizaciju migracija, sustav podrške izbjeglicama ostavljen je na odgovornost pojedincima koji samim pomaganjem sebe stavljaju u rizik od kriminalizacije solidarnosti. O valu kriminalizacije solidarnosti u Bosni i Hercegovini oglasili su se i UN-ovi stručnjaci za ljudska prava koji su pozvali vladu BiH da istraži kampanju koju je obilježilo blaćenje i prijetnje smrću ženi koja se zalaže za prava izbjeglica. Riječ je i Zehidi Bihorac, učiteljici koja je izbjeglicama davala hranu, lijekove, odjeću i dokumentirala situaciju u kojoj su se izbjeglice nalazile. Zbog njenog angažmana, ova hrabra žena izložena je prijetnjama smrću koje zaprima putem društvenih mreža, te ju se na istim proziva nemoralnom i neprikladnom za ulogu učiteljice. S velikim pritiscima se posljednjih mjeseci bori i aktivistkinja organizacije Are You Syrious?, Tajana Tadić. Njenom partneru Ministarstvo unutarnjih poslova želi ukinuti status azila koji mu je dodijeljen 2018. godine. Ovakvo postupanje nadležnih vlasti, pritisci na branitelje ljudskih prava i njihove obitelji moraju prestati odmah!

A o valu kriminalizacije solidarnosti na Balkanu i utjecaju iste na rad branitelja ljudskih prava možete čitati u novom izvještaju mreže Border Violence Monitoring. Ovaj izvještaj dokumentira trend delegitimiranja, stigmatizacije i kriminalizacije djela humanosti i solidarnosti s izbjeglicama. Također, nastoji pružiti pregled, uključujući neke odabrane slučajeve iz Srbije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske, kao i analizu određenih ključnih događaja te kontekstualizirati različite oblike kriminalizacije solidarnosti. U tu svrhu provedeni su polustrukturirani intervjui s akterima koji su kriminalizirani između siječnja i studenog 2019.

Za kraj, donosimo lijepu priču iz Karlovca. Naime, tamo je svoju sreću pronašla jedna sirijska obitelj koja uspješno izgradila sretan život u novoj sredini. Otac radi u karlovačkoj tvornici vatrogasnih crijeva, a njegov sin ide u karlovačku školu. Zadovoljstvo svojim radnikom dijeli i vlasnik tvornice, kao i susjed naših novih sugrađana koji pomaže sirijskoj obitelji pričuvati djecu dok roditelji rade.

Za čitanje preko vikenda preporučujemo vam tekst Sashe Hajzler iz Infokolpe. Tekst objašnjava kako je pandemija omogućila  jačanje vidljivih i nevidljivih granica koje su dio svakodnevnog života tolikog broja žena i migranata koji žive i kreću se Balkanskom rutom.Tekst je dostupan ovdje.

Projekt „Pružanje podrške žrtvama nasilnih i nezakonitih protjerivanja iz Hrvatske“ je podržan sa 4,850.09 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.

Working together for a green, competitive and inclusive Europe.

hr Croatian
X