Prošlo je mjesec dana od pokretanja Europskog pakta o migracijama. Predložene politike prikazane su kao novi počeci, ali zapravo su pokušaj produbljivanja i legalizacije prakse kršenja ljudskih prava. U utorak, je Centar za mirovne studije organizirao uličnu akciju na Europskom trgu u Zagrebu, stojeći ispred transparenta s natpisom ‘’Solidarnost na papiru, figa u džepu’“. Analizirali smo neke problematične točke pakta.
Na vanjskim granicama EU uvodi se postupak provjere prije ulaska, tzv. prescreening, za sve osobe koje na neregularan način dođu do granica EU, uključujući iskrcavanje nakon potrage i spašavanja. Ovakva praksa mogla bi dovesti do povećanja diskriminatornih policijskih postupaka i daljnje ugroze ljudskih prava izbjeglica i drugih migranata. Štoviše, umjesto ukidanja kampova poput Morije koja je bila povod za bržu objavu Pakta, ovakav prijedlog zapravo predviđa nove kampove. Novim Paktom također se predlaže uvođenje brzog postupka donošenja odluka o azilu koji ukida individualizirani pristup pri utvrđivanju izbjegličkog statusa. Individualiziranim pristupom se na kompleksan način ispituje udovoljava li osoba uvjetima za dobivanje azila na temelju progona ili straha od progona zbog vlastite rase, vjere, etniciteta, pripadnosti društvenoj skupini ili političkog uvjerenja. Zemlja porijekla, dakle, ne smije postati temelj za automatsko odbacivanje zahtjeva za azilom. Novopredložena Direktiva o upravljanju migracijama i azilom stvara zajednički okvir za postupke azila i vraćanja, čime se izbjeglicama ukida mogućnost na pravni lijek i uvodi mogućnost vraćanja prije formalnog pristupa teritoriju EU. Pakt je najavio kraj Dublinske uredbe, međutim, čini se da je samo nazivu došao kraj, jer praksa ostaje slična – odgovornost za azilni postupak ostaje na prvoj zemlji ulaska, čime su posebno opterećene zemlje na vanjskim granicama EU.
U slučaju dolaska većeg broja ljudi, od država članica se očekuje solidarnost. Međutim, ta solidarnost očituje se kao solidarnost među državama članicama, a ne kao solidarnost prema izbjeglicama. Države članice će se moći odlučiti za sponzorirana vraćanja umjesto premještanja ljudi na svoj teritorij, čime se dovode u pitanje ljudska prava i zakonske odredbe EU. Dodatno, krizne situacije državama članicama omogućuju odstupanje od važnih zaštitnih mjera, odstupanje od odgovornosti za pružanje pristupa azilu te povećavaju rizik od prisilnog udaljenja ili vraćanja. Predloženi postupak provjere prije ulaska, mogao bi značiti stvaranje probirnih centara (eng. preescrining) za provjeru na teritoriju RH. Hrvatska bi tako mogla postati svojevrsna sortirnica ljudi za EU. Hrvatska bi u tom slučaju trebala imati stručne kapacitete za provjere sigurnosti, zdravlja i ranjivosti te registraciju biometrijskih podataka te odlučivati o potrebi primjene ubrzanog postupka na granici. S obzirom na višegodišnja svjedočanstva o nezakonitim protjerivanjima i nasilju hrvatske policije prema izbjeglicama i drugim migrantima, dovodi se u pitanje njihov pristup informacijama, odvjetnicima, pravo na žalbu. Pakt predlaže uspostavu neovisnog monitoring mehanizma za postupak provjere. Međutim, da bi bio djelotvoran, taj mehanizam mora uključivati i monitoring svih kršenja ljudskih prava na granicama te biti uistinu neovisan od državnih tijela.
Dok je u bruxelleskim sobama i uredima u tijeku politička rasprava, kršenje ljudskih prava na granici ne prestaje. Border Violence Monitoring Network (BVMN) objavila je svoje mjesečno izvješće koje je dokumentiralo 40 slučajeva nezakonitih protjerivanja duž Balkanske rute i u Grčkoj tijekom mjeseca rujna. Izvještaj analizira kako ti nezakoniti i nasilni postupci funkcioniraju i kako utječu na ljude u pokretu. U mjesecu kada je Europska unija objavila svoj kontroverzni Pakt o migracijama i azilu, priče 1548 ljudi koje je zabilježio BVMN pokazuju kako je postojeći granični sustav već poduprt zlostavljanjem. Izvješće između ostalog analizira:
- improvizirano oružje koje se koristi u Rumunjskoj i Hrvatskoj
- lančano nezakonito protjerivanje iz Austrije
- obrasci u Egejskom moru
- outsourcing nezakonitog protjerivanja u Evrosu
- interno nasilje u Grčkoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji
Ova publikacija također se bavi trendovima nezakonitog protjerivanja iz sjeverne Makedonije, vojnoj intervenciji u Italiji, požaru u kampu Moria i statistikama iz Hrvatske. Stižu hladniji dani, a ljudi u pokretu i dalje su izloženi sustavnom nasilju na granicama i unutrašnjosti na Balkanu i u Grčkoj.
Aktivisti i lokalne organizacije nisu jedini koji podižu svijest o nezakonitim protjerivanjima: The Guardian je u srijedu 21. listopada objavio još jedno šokantno svjedočenje izbjeglica koje su pripadnici hrvatske policije bičevali, pljačkali i, u jednom slučaju, seksualno zlostavljali. Mustafa Hodžić, liječnik u Velikoj Kladuši, pregledao je jednog muškarca koji je bio žrtva ovih djela mučenja: „Pacijent je imao rane po cijelom stražnjem dijelu tijela, na leđima i nogama. Mogu potvrditi znakove jasnog seksualnog nasilja … Nikad nisam vidio nešto slično. Čak i ako to nije prvi put da kao liječnik vidim znakove seksualnog nasilja nad migrantima, koje su, prema izvještajima tražitelja azila, na hrvatskom teritoriju počinili hrvatski dužnosnici odjeveni u crne uniforme. ” U nedostatku istraga, promišljanja i originalnosti, Ministarstvo unutarnjih poslova bilo je istog dana spremno sa svojim uobičajenim odgovorom, negirajući svaku odgovornost i diskreditirajući novinarski rad. No Name Kitchen, članica Border Violence Monitoring mreže u svoj je opsežnoj analizi detaljno pregledao videozapise, svjedočenja i medicinske izvještaje te još jednom ustvrdio policijsko nasilje i njegovu brutalnost. Ističu: „Obuhvaćeni materijal sugerira da je nasilje rezultat zajedničkog napora hrvatskih vlasti da odvrate od tranzita i brutaliziraju skupine koje pokušavaju putovati dalje u Europu. Niz nasilnih napada u ovom pograničnom području potvrdio je The Guardian i lokalni mediji koji su intervjuirali pretučene izbjeglice i druge migrante po povratku u bosanskohercegovački Unsko-sanski kanton. Iako se na ovom dijelu bosansko-hrvatske granice sustavno vrše nezakonita protjerivanja više od dvije godine, ekstremna priroda nedavnih napada hrvatske policije označava povećanje nasilja u ionako već nasilnim praksama “.
Također, institucije poput povjerenice Europske komisije za unutarnje poslove Ylve Johansson i Povjerenice vijeća Europe za ljudska prava Dunje Mijatović ističu kako kršenja ljudskih prava na granicama, kao i izvještaje o njihovim kršenjima uzimaju ozbiljno te traže istrage i sankcije. Nadamo se da će i hrvatske institucije ova upozorenja shvatiti ozbiljno. Vrijeme je za sankcije odgovornih – dosta je kršenja ljudskih prava!
Projekt „Pružanje podrške žrtvama nasilnih i nezakonitih protjerivanja iz Hrvatske“ je podržan sa 4,850.09 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.
Working together for a green, competitive and inclusive Europe.
