Novi Pakt Europske unije o migracijama i azilu izazivat će rasprave i razore sljedećih godinu dana dokle proces usuglašavanja unutar tijela EU ne završi. Pakt je predstavljen kao novi početak, ali njegov je sadržaj fokusiran na eksternalizaciju, odvraćanje, detenciju i vraćanje. Tako Pakt ponavlja greške dosadašnje azilne politike EU, povećava rizik od kršenja ljudskih prava i ne štiti prava izbjeglica i drugih migranata. Na opasnosti novoga prijedloga Pakta već su upozorile i međunarodne organizacije poput Europskog vijeća za izbjeglice i prognanike, EuroMed Rightsa te Platforme za međunarodnu suradnju o nedokumentiranim migrantima. Mnoge organizacije i stručna zajednica postavljaju pitanje čemu tolika opsesija EU povratcima i deportacijama te zbog čega se predlaže dodavanje brzih pred-procedura na vanjskoj granici EU, koje ugrožavaju individualizirani pristup međunarodnoj zaštiti. Sve one smatraju kako bi ovakva praksa mogla dovesti do povećanja diskriminatornih policijskih postupaka i daljnje ugroze ljudskih prava izbjeglica i drugih migranata. Pakt je posljednjih tjedana česta tema u parlamentarnim odborima (posebice odbora LIBE), a među političkim grupacijama podijeljena je odgovornost za izvjestitelje o posebnim dijelovima pakta (poput upravljanja azilom i migracijama, granica, tzv. screening i kriza). Važno je temljito i u dubinu sagledati prijedlog nove politike jer se radi o ljudima i ljudskim životima, a ne o paletama koje selimo s jednog kraja na drugi – kao što je upozorio Euromed Rights.
Stanje u Bosni i Hercegovini nam svakodnevno pokazuje alarmantnost situacije izbjeglica i drugih migranata na vanjskoj granici EU. Bosanski mediji i dalje izvještavaju o nasilnom postupanju hrvatske policije prema izbjeglicama i drugim migrantima. Aktivisti s terena također prijavljuju nastavak ove prakse kao i sve više slučajeva koji su imali kobne završetke. Novi pakt ne nudi inovativna rješenja za stanje u BIH, već samo mnogo gore alternative. Nezainteresiranost za rješavanje situacije u BIH sa svih razina dovela je do velikih netrpeljivosti lokalnog stanovništva prema izbjeglicama i drugim migrantima. Analizu stanja kao i svjedočanstva ljudi možete pročitati u analizi bosanske novinarke i aktivistkinje Nidžare Ahmetašević. “Domaća javnost pati ne samo zbog nedostatka podrške vlasti i međunarodnih organizacija zaduženih za pružanje pomoći, već i zbog nedostatka pouzdanih i provjerljivih informacija o tome što se događa. Na prvi pogled mediji su prepuni izvještaja u vezi sa situacijom o dolasku značajnog broja izbjeglica i drugih migranata u BiH. Međutim, analiza medijskih sadržaja pokazuje ozbiljan nedostatak profesionalnog i kritičkog izvještavanja. Ponovno, mediji u BiH služe kao megafoni vlade, a ne u službi javnosti, a svojim izvještavanjem i prijenosom poruka netolerancije pomogli su širenju panike i straha, što je rezultiralo nasiljem.”
Dok gledamo slike devastiranih objekata u kojima žive izbjeglice i drugi migranti u BIH, direktor Agencije EU za temeljna prava (FRA) pozdravlja postavljanje novog šatorskog naselja na Lesbosu. Iako je važno da ljudi nisu bez ikakvog krova nad glavom, izbjeglicama na Lesbosu (kao i onima u BIH) nije dovoljan samo novi šator, već solidarnost svih država članica EU koje trebaju osigurati prihvat u svojim zemljama.
U rujnu je Europska komisija objavila poziv za sudjelovanje u javnom savjetovanju o integraciji i uključivanja migranata i osoba migrantskog podrijetla. Radi se o važnom aspektu europske politike o migracijama koja bi trebala biti usmjerena na rješavanje poteškoća s kojima se susreću stanovnici Europe u svakodnevnom životu u pristupu temeljnim pravima koja im omogućuju ravnopravno sudjelovanje u društvima u kojima žive (obrazovanje, zapošljavanje, socijalne zaštita i drugo). Rješavajući poteškoće s kojima se susreću ranjive skupine društva imamo priliku riješiti poteškoće društva u cjelini. Neke zajednice poput Riacea i Palerma u Italiji su to već odavno prepoznale, zbog čega vas pozivamo da se odazovete sudjelovati u javnom savjetovanju. Svoje sugestije i komentare možete poslati do 21.10. prema Europskoj komisiji.
Doprinos u konstruktivnoj kritici je važan jer omogućuje kvalitetniji suživot. Važan iskorak u procesu integracije i uključivanja je i učenje o drugim zemljama i kulturama, što smo ovoga tjedna imali prilike vidjeti i čuti u galeriji Vladimira Nazora. Naša susjeda i prijateljica je predstavila svoju rodnu zemlju Afganistan, ispričala priču svoje obitelji i bogatog nasljeđa zanata i umjetnosti te kako je oni povezuju sa životom ovdje u Hrvatskoj.
Pozivamo vas da popratite javne događaje u drugim zemljama, a koji u vrijeme pandemije imaju svoje odjeke u virtualnom svijetu:
-
- 29. listopada transnacionalna mreža “Iz mora u grad” organizira online događaj na temu koridora solidarnosti.
- Antirasistička izložba u Frankfurtu “Vidim nešto što ti ne vidiš. Rasizam, otpor i osnaživanje” – za Matiullah J. kojeg je njemačka policija ubila 13. travnja 2018. u njemačkom gradu Fuldi, i to nakon što je potpisao papire za dobrovoljni povratak u Afganistan.
Projekt „Pružanje podrške žrtvama nasilnih i nezakonitih protjerivanja iz Hrvatske“ je podržan sa 4,850.09 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.
Working together for a green, competitive and inclusive Europe.
