Početak tjedna obilježila je odluka Unsko-sanskog kantona o premještanju svih izbjeglica iz kampa Bira u Bihaću te blokiranju pristupa kampu Miral u Velikoj Kladuši. Donesena odluka munjevito je stupila na snagu te su maloljetnici bez pratnje koji su boravili u kampu Bira prebačeni u kamp Borići, dok su ostale izbjeglice prebačene u već prenapućeni kamp Lipa u Bihaću. Zbog nedostatka adekvatnih smještajnih kapaciteta otprilike 300 osoba ostavljeno je na hladnoći, bez smještaja. Tako su ljudi u potrazi za sigurnošću, postali žrtve ping-ponga između lokalne vlasti i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) koja upravlja izbjegličkim kampovima. Umjesto osiguravanja adekvatnog smještaja u kojem će osobama biti omogućen smještaj u humanim, sigurnim i sanitarnim uvjetima, izbjeglice i aktivisti već mjesecima upozoravaju da trenutne politike lokalne vlasti i IOM-a prisiljavaju ljude na život u improviziranim objektima bez sanitarnih uvjeta, a da su u samim kampovima higijenski uvjeti te kvaliteta zaštite i prehrane nedostatni. Gladni, promrzli ljudi, otuđeni vlastitog dostojanstva, posljedica su neučinkovitih politika Europske unije te manjka odgovornosti i solidarnosti. Iz Amnesty Internationala upozoravaju kako lokalne vlasti umjesto osiguravanja adekvatnog smještaja za izbjeglice u ovim hladnijim mjesecima, koriste njihove živote kako bi poslale političke poruke. Pritom, čelnici EU zazivaju na implementaciju mjera koje bi onemogućile nove Morie, ignorirajući činjenicu da se na na pragu EU nalaze se promrzle i pothranjene izbjeglice.
Nepoznavanje sustava međunarodne zaštite ovog tjedna pokazao je i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović koji je povodom obilježavanja Dana policije izjavio kako je “fikcija da imaš pravo u svakom trenutku doći gdje te volja.” Osim što je ovom izjavom predsjednik Republike Hrvatske pokazao nepoznavanje sustava međunarodne zaštite te si dodijelio pravo procjenjivanja tko ima pravo na zaštitu, a tko ne, predsjednik Milanović propustio je pružiti podršku i podsjetiti hrvatske policajce da imaju pravo odbiti nezakonite naredbe, poput one o nasilnom i nezakonitom protjerivanju izbjeglica s hrvatskog teritorija. Naime, fikcija je da su takve naredbe zakonite i u skladu s ljudskim pravima.
Od pojave koronavirusa, brojne organizacije upozoravju na nehumane uvjete u kojima tisuće izbjeglica žive u Grčkoj te opasnosti brzog širenja virusa unutar kampova u kojima vladaju nehumani uvjeti. Ovog tjedna preminula je prva žrtva koronavirusa u izbjegličkom kampu Malakassi, a prema pisanju novinara, nakon požara koji je uništio Moriu, 240 izbjeglica je bilo pozitivno na koronavirus. I dok cijela EU bruji o požaru koji se dogodio u Moriji, svjedočimo izgradnji nove Morie, nekoliko desetaka kilometara dalje. Kako piše Mare Liberum, Moria nije samo kamp, Moria je politika EU u fizičkom obliku, politka koja reproducira nehumanost, politika nepravde, politika opresije koja oduzima ljudska prava i dostojanstvo. Očajnu i bezizlaznu situaciju u kojoj su se izbjeglice nalazile, grčke vlasti su iskoristile kako bi ih što prije preselile u novi kamp, prijeteći im ako odbiju preseljenje da će njihovi zahtjevi za azilom biti zaustavljeni. Okrutnost politika koje provode grčke vlasti dokazuje i vijest kako su 33 člana nevladinih organizacija, aktivnih u Grčkoj, optuženi za pomaganje u trgovini ljudima. Ne možemo se oteti dojmu kako ove optužbe nalikuju već prije viđenim optužnicama podignutim protiv 250 osoba diljem EU te dokazuju kako kriminalizacija solidarnosti ne jenjava.
O evoluciji brutalnosti politika EU i graničnim režimima na Balkanu možete čitati u novom broju Movements: Journal for Critical Migration and Border Regime Studies, pod nazivom The Frontier within: The European Border Regime in the Balkans. Ovom broju doprinijeli su brojni istraživači, aktivisti, volonteri demonstrirajući važnost pružanja otpora, solidarnosti i pronalaska i zahtijevanja alternativa.
Kratki sažetak ovotjednih zbivanja u Španjolskoj, Grčkoj, i Bosni i Hercegovini donosi i kolektiv Ens Movem.
Foto: Liječnici bez granica
Projekt „Pružanje podrške žrtvama nasilnih i nezakonitih protjerivanja iz Hrvatske“ je podržan sa 4,850.09 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.
Working together for a green, competitive and inclusive Europe.
