Prošlog tjedna vlasti Unsko-sanskog kantona naredile su prisilno uklanjanje neformalnog kampa koji je nalazio u naselju Polje, na ulazu u Veliku Kladušu, u kojem su živjele na stotine ljudi kojima je uskraćen pristup u formalne kampove, uglavnom mladića i djece bez pratnje. Akcija je provedena uz upotrebu sile, na način da su ljudi otjerani bez da im je pružena bilo kakva pomoć.
No Name Kitchen prenosi kako je nekoliko dana kasnije održan antimigrantski prosvjed te da je istoga dana netko zapalio napuštenu kuću u kojoj je živjela grupa mladića čije su osobne stvari izgorjele. Iako je požar najvjerojatnije podmetnut, to je teško dokazati, a mediji već insinuiraju kako su požar podmetnuli sami migranti.
Istim povodom, Transbalkanska solidarnost je uputila apel medijima popraćen galerijom fotografija života ljudi u pokretu u Velikoj Kladuši u kojem, između ostalog, stoji sljedeće:
“Pozivamo stoga medije da prate stanje u Velikoj Kladuši i Krajini, i da o izvještavaju javnost na profesionalan način, poštujući etiku i ne koristeći jezik mržnje. Držimo da mediji trebaju kontinuirano izvještavati o posljedicama rigidnog i dehumanizirajućeg europskog režima kontrole granica te nedopustiti normalizaciju ove ljudske i političke tragedije. Osobito je važno da mediji budno prate postupke policije koja silom, brutalnošću i ponižavanjem sustavno protjeruje ljude u pokretu i oblikuje ovu surovu i nepodnošljivu realnost u Velikoj Kladuši i drugim mjestima.
Pozivamo humanitarne organizacije da osiguraju pomoć svim ozlijeđenima i gladnima. Pozivamo humanitarne organizacije da ne okreću glavu od njih te da čine sve da dokinu ovu humanitarnu katastrofu – jačanjem kritičkog glasa i donošenjem etičkih političkih odluka.
Pozivamo vlasti na svim nivoima u BiH kao i hrvatske vlasti da prekinu protjerivanje i nasilje prema ljudima u pokretu, i da konačno preuzmu odgovornost koje imaju prema potencijalnim tražiteljima azila. Zakon o azilu donesen je kako bi omogućio zaštitu svima onima kojima je ista potrebna.
Pozivamo pravnike koji se bave međunarodnim pravom i ljudskim pravima da se uključe i osiguraju poštivanje prava svih. Držimo da je krajnje vrijeme za uspostavu snažne i suradničke mreže pravnika koji će se založiti za ljudska prava i slobode ljudi u pokretu te boriti protiv opresivnih, diskriminatornih i nasilnih sustava i režima.
Pozivamo nevladine organizacije i građane iz BiH i regije koje imaju kapacitete da se uključe u pružanje pomoći ljudima u pokretu te da se založe za slobodu kretanja i sigurnost svih koje su imperijalne, kolonijalne, rasističke, neoliberalne i ratne politike izgnale i izdale.”
Na srpskoj granici se trenutno pak gradi ograda prema Sjevernoj Makedoniji, dok su migrantske rute iz smjera Kosova u regiji Preševa i Toplice i dalje aktivne.
Srpski mediji nedavno su podsjetili na istraživanje provedeno u 2018. godini. Socijalne radnice Mia Kisić i Anđa Petrović intervjuirale su 91 ženu iz Irana, Pakistana i Afganistana koje su tada boravile u Centru za azil u Krnjači. Istraživanje je 2019. objavila ADRA Srbija, a daje jedinstven uvid u svakodnevicu ovih žena, koju dijele mnoge žene izbjeglice i druge migrantice koje se nalaze u Srbiji. Nalaze istraživanja pročitajte ovdje.
Organizacija ASGI iz Italije prošlog je tjedna uputila otvoreno pismo talijanskoj vladi i UNHCR-u zbog tzv. neslužbenih readmisija na granici sa Slovenijom, odnosno nezakonitih protjerivanja koja često rezultiraju lančanim pushbackovima. U otvorenom pismu, ASGI od Vlade zahtijeva prekid nezakonitih readmisija na talijansko-slovenskoj granici; upućivanje preciznih uputa za poštivanje azilnog prava perifernim vladinim uredima, posebica prava na pristup teritoriju i traženje međunarodne zaštite; te hitno podnošenje izvještaja o situaciji na istočnoj granici parlamentu, uz podnošenje svih potrebnih podataka i posebno izvještavanje o operativnim postupcima kojima su readmisije provedene. Od UNHCR-a pak zahtijevaju javno pozicioniranje u odnosu na spomenute nezakonite readmisije te implementaciju učinkovitog direktnog monitoringa na istočnoj granici.
Nova ENS MOVEM snimka, objavljena 7. kolovoza, donosi nam informacije iz Patrasa i Lezbosa (Grčka) te Melille (Španjolska). Svjedočanstva prisutnih volontera potvrđuju nastavak nasilja i ustaljenih praksa kršenja ljudskih prava na granicama EU, a nekoliko malih organizacija nastavlja pružati podršku, dokumentirajući, pojašnjavajući i prijavljujući ono što se događa.
Također, Aegean Boat Report prenosi kako je nestalo 57 osoba pristiglih na Lezbos prekjučer ujutro, dok lučka policija tvrdi da novih dolazaka nije bilo. Osim videa, fotografija i dokaza o lokaciji, lokalno stanovništvo također potvrđuje kako su brodovi pristigli, a svjedoči i kako je policija nekamo odvela ljude. Predvečer istog dana, turska obalna straža je s 2 gumena splava nedaleko Bademlija preuzela 57 osoba, a fotografije dokazuju kako su barem 4 iste osobe identificirane istog jutra pri dolasku na Lezbos. Aegean Boat Report je naglasio kako su snage NATO-a i Frontexa uvelike prisutne na tom području i prešutno odobravaju nezakonite prakse koje kontinuirano ugrožavaju ljudske živote te krše ljudska prava i međunarodno pravo.
Sa sjevera također stižu uznemirujuće vijesti. Britansko Ministarstvo obrane, na prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova, razmatra slanje brodova ratne mornarice u operacije zaustavljanja brodova s izbjeglicama. Branitelji ljudskih prava upozorili su na opasnost i nezakonitost takvog scenarija koji bi dodatno ugrozio ljudske živote. Slanje vojske nije odgovor na ljude u potrazi za sigurnošću, sigurni i legalni putevi jesu!
Za kraj jedna preporuka za čitanje – zbirka eseja Asje Bakić “Dođi, sjest ću ti na lice” (Fraktura, Zagreb, 2020). Nekoliko eseja u zbirci kritički propituje humanitarnu krizu i širi, europski kontekst u kojem je proizvedena.
