UN-ovi stručnjaci, posebni izvjestitelj za zaštitu od mučenja i nečovječnog postupanja i posebni izvjestitelj za zaštitu ljudskih prava migranata/ica uputili su jasan zahtjev za istragom i sankcioniranjem policijske brutalnosti prema izbjeglicama i drugim migrantima u Hrvatskoj. U svom su priopćenju naglasili kako nezakonite prakse kojima svjedočimo dokazuju sustavno provođenje nezakonitih praksi i mučenja čime se osobama u ranjivoj poziciji narušava ljudsko dostojanstvo i krši niz temeljnih ljudskih prava.
O dosezima policijske brutalnosti u Hrvatskoj i politikama Europske Unije pisao je i The Guardian, koji u najnovijem članku optužuje institucije Europske Unije za
zataškavanje neuspjeha Vlade Republike Hrvatske da uspostavni nadzor rada hrvatske policije, optužene za pljačkanje, zlostavljanje i ponižavanje izbjeglica i drugih migranta na hrvatskim granicama. Od 300 000€ namijenjenih za uspostavu neovisnog nadzora granice, Hrvatska je odlučila svega 102 000€ izdvojiti za nadzorni mehanizam, od kojih nije sasvim jasno koliko je potrošeno na uspostavu nadzornih mehanizama za osiguranje humanog postupanja prema izbjeglicama i drugim migrantima na granici. Ovim pokušajem zataškavanja ovakvog propusta dokazano je da insitutcije Europske Unije znaju kakve teške povrede ljudskih prava se događaju na hrvatskim granicama te ih prešutno odobravaju.
Važnost uspostave nezavisnog mehanizma nadzora rada hrvatske policije, potvrdila je i vijest
kako su ovog tjedna uhićena dva policajca zbog ozljeđivanja migranata. Ovo je veliki korak za MUP, ali malen za sve slučajeve koji još nisu istraženi. Ipak, bitno je naglasiti da nasilje kojem svjedočimo nije posljedica izoliranih incidenata već je riječ o sistemskom nasilju zbog kojeg trebaju biti procesuirani oni koji izdaju i oni koji provode ove nezakonite naredbe.
Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) objavila je kako su potpisali ugovor sa Frontex-om, u svrhu unapređenja Frontexovog unutarnjeg mehanizma zaštite ljudskih prava. S obzirom na to da već godinama postoje jasni dokazi o praksama Frontexa koje izravno krše ljudska prava bit će zanimljivo vidjeti hoće li ova suradnja donijeti konkrete rezultate.
I dok velik broj izbjeglica i dalje nema pristup hrvatskom sustavu azila zbog nezakonitih i nasilnih protjerivanja, one izbjeglice koje uspiju zatražiti i dobiti međunarodnu zaštitu suočavaju se s izazovom izgradnje novog života u sustavu koji često ne prepoznaje njihovu ranjivost. Upravo temom ranjivosti izbjeglica posebno u krizi kojoj svjedočimo bave se i sedmi po redu Tjedni IZBJEGLICAma! povodom kojih je Koordinacija za integraciju održala konferenciju za medije na kojoj su upozorili kako su okolnosti poput izbjeglištva, migriranja, beskućništva, bolesti te već prisutnog siromaštva neke od naših sugrađana učinile dodatno ranjivima u najnovijoj krizi. Izbjeglice su ljudi koji se s krizom, s kojom se svi nosimo, suočavaju u zemlji u kojoj nemaju jednaku socijalnu mrežu na koju mogu računati već su uglavnom prepušteni sebi samima i organizacijama civilnog društva. U sklopu Tjedna IZBJEGLICAma! Centar za mirovne studije pokrenuo je kampanju #ovdježivimo unutar koje putem videa predstavljaju živote izbjeglica u Hrvatskoj.
O izazovima s kojima se izbjeglice i drugi migranti susreću prilikom života u Hrvatskoj pričala je i Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije u intervju za Libelu. U stvarnosti, integracija je kompleksan, dinamičan i dvosmjeran proces koji teži stvaranju interkulturalnih društava. Interkulturalnost kao integracijski model zapravo je proces zajedničkog učenja, razmjene i dijaloga u kojem i novi i stari članovi društva kritički pristupaju različitim aspektima kultura onih novih kao i onih starih članova društva, preispitivanju određenih društvenih normi i zajedničkom kreiranju nekih novih. Velik teret u procesu integracije stavljen je na izbjeglice i druge migrante koji dolaze živjeti u Hrvatsku, a vrlo malen na ostatak hrvatskog stanovništva. Ono što mi kao društvo moramo raditi jest slušati one koji imaju hrabrost dijeliti s nama svoja iskustva rasizma i diskriminacije i pružiti im podršku.
Centar za kulturu dijaloga najavio je da će kroz projekt “Novi susjedi” pružati podršku u integraciji po cijeloj Hrvatskoj uz podršku 7 mobilnih timova od kojih će dva djelovati u Zagrebu, a po jedan u Sisku, Karlovcu, Slavoniji, Zadru i Istri. Vlada RH je već počela primjenu decentraliziranog modela smještanja izbjeglica po Hrvatskoj koji je imao određene nedostatke zbog izostanka pripreme lokalnih sredina za pružanje podrške izbjeglicama. S obzirom na prostornu i ljudsku infrastrukturu koju Islamska zajednica u Hrvatskoj ima, očekujemo da će Centar za kulturu dijaloga ispraviti taj propust i svakoj izbjeglici otvoriti priliku za život diljem Hrvatske.
Najava:
Pozivamo Vas da se pridružite aktivnostima koje će se provoditi sljedeći tjedan u sklopu Tjedana izbjeglicama. Cijeli raspored dostupan je ovdje.
