Nakon objave fotografija izbjeglica koje je hrvatska policija fizički označila narančastim križevima nasprejanim preko čitavog tjemena, Guardian je objavio članak o ovoj ponižavajućoj praksi. UNHCR Hrvatska zatražio je od hrvatske vlade da istraži sve navode o kršenjima prava i zlostavljanjima izbjeglica te urgirao na uspostavu nezavisnog mehanizma nadzora za “utvrđivanje činjeničnog stanja na granicama”. Dok kritike ovog ponižavajućeg slučaja ne jenjavaju, Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je reakciju na Guardian-ov članak, u kojoj se još jednom odlučio za taktiku javnog diskreditiranja rada novinara i organizacije No Name Kitchen i Border Violence Monitoring Network koje godina upozoravaju na policijsko nasilje prema izbjeglicama koje se kontinuirano događa na granicama i u teritoriju Republike Hrvatske. Border Violence Monitoring Network u svom komentaru na reakciju MUP-a ističe kako uz potpuni nedostatak transparentnosti i nesposobnost da dokažu vlastite tvrdnje, MUP koristi klevetu prema neovisnim promatračima kao sredstvo za skretanje pažnje s zločina koji krše većinu domaćih i međunarodnih zakona. Inicijativa Dobrodošli ističe kako je krajnje vrijeme da MUP preuzme odgovornost i krene provoditi učinkovite i kvalitetne unutarnje istrage.
Da nasilje i ponižavajući tretman ne prestaju čak niti tijekom pandemije COVID-19, već upravo suprotno, potvrđuje novi izvještaj Border Violence Monitoring Network. U cijeloj regiji izbjeglice se suočavaju sa dehumanizirajućim tretmanom od strane strane vlasti i tijela koji su zaduženi za njihovo zbrinjavanje. Izbjeglice koje se trenutno nalaze u Bosni i Hercegovini već su uputili kritike na račun Međunarodne organizacije za migracije (IOM) zbog premale količine hrane i gladovanja. Kako prenosi kolektiv Transbalkanska solidarnost ovoga tjedna zabilježeno je masovno trovanje hranom u izbjegličkom kampu Lipa. U kampu su za hranu zaduženi Crveni križ i IOM. Kako izbjeglice navode u nedjelju im je poslužena pokvarena hrana te je 30-tak osoba povraćalo nakon čega je tražilo pomoć liječnika. Međutim, umjesto liječnika, izbjeglicama je bilo dostupno samo privatno osiguranje koje čuva kamp. Nakon što su izbjeglice molile osiguranje da se pomogne osobama koje se osjećaju loše i nakon što njihove molbe za pomoći nisu bile saslušane, izbjeglice su počele protestirati bacajući kamenje. Privatno osiguranje je zatim pozvalo policiju koja je pretukla izbjeglice koji su se pobunili. Ovog tjedna zabilježen je i slučaj arbitrarne detencije veće skupine izbjeglica koji je sprovela bosanska policija. Izbjeglicama nije omogućen pristup vodi i sanitarnom čvoru čak 19 sati.
I u Srbiji izbjeglice i organizacije svjedoče prekomjernoj upotrebi detencije. Izbjeglice smještene u izbjegličkim kampovima nisu smjele napustiti kampove čak 60 dana. Grupa organizacija podnijela je prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Naredbe o ograničenju kretanja na prilazima otvorenom prostoru i objektima prihvatnih centara za migrante i centara za azil Ustavnom sudu Republike Srbije. Kako Beogradski centar za prava prenosi, u međuvremenu je ministar zdravlja stavio van snage ovu Naredbu.
Pitanjem detencije izbjeglica u Mađarskoj ovog tjedna bavio se Europski sud pravde (CJEU). Sud je presudio kako izbjeglice koje su smještene u tzv. tranzitnim zonama se zapravo nalaze u nezakonitoj detenciji.
Nakon što je istraga agencije Forensic Architecture pokazala kako su grčke vlasti upucale Muhammmada Gulzara tijekom nemira na grčko-turskoj granici, 100 zastupnika Europskog parlamenta potpisalo je zahtjev za istragom događanja na grčko-turskoj granici od strane Europske komisije. A da je politika EU primarno posvećena obeshrabrivanju i protjerivanju osoba koje su u potrazi za sigurnošću od dolaska u EU potvrđuje i izvještaj objavljen za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Izvještaj, umjesto zagovaranja ljudske sigurnosti, navodi kako se najveća važnost treba dati vraćanju osoba čiji status nije reguliran u njihove matične zemlje. Također, ističe se kako mjere kojima bi se i mogla omogućiti regularizacija statusa mogu postati tzv. “pull faktor”, i da je važno “konstanto ohrabrivati ljude da se vrate u svoje matične zemlje”. Inicijativa Dobrodošli ističe kako bi prioritet trebalo biti stvaranje zajedničkog europskog sustava azila kojim će države članice EU raspodijeliti odgovornost za ljude koji se nalaze pred njenim vratima, ali i zaustavljanje štetnih ugovora EU kojima se migracije eksternaliziraju i ljude osuđuju na život u nesigurnosti.
Za kraj izvještaja osvrćemo se na dvije dobre vijesti: prva je dobra praksa portugalskih vlasti koje su objavile kako će premjestiti iz Grčke 500 maloljetnika bez pratnje. Kada bi sve države članice Europske unije zapratile praksu Portugala, grčki otoci ne bi više bili mjesta u kojima djeca gube bezbrižnost vlastitog djetinjstva.
Druga vijest nam stiže iz Francuske gdje je nakon duge borbe drugostupanjski sud odbacio sve optužbe protiv francuskog aktivista i poljoprivrednika Cédrica Herroua koji je nesebično pomagao izbjeglicama primajući ih u svoj dom. Cédric je postao globalni simbol borbe protiv kriminalizacije solidarnosti te pružanja pomoći izbjeglicama, vodeći se vrijednošću bratstva među ljudima.
