Za mnoge ljude planeta Zemlje svijet je stao i oni su se ugnijezdili u svoje domove, no jednako tako je mnogo onih koji domove nemaju te u ovom zastajanju svijeta i dalje traže put prema sigurnom krovu nad glavom. Iskazujemo solidarnost sa svima koji se u ovim danima nalaze u takvoj situaciji, a detaljnije iznosimo o stanju na Balkanu i otporima koje ljudi u pokretu pružaju tijekom ovih (ne)vremena.
Politika koristi uličnu tišinu i poduzima korake na koje sada možemo samo reagirati u vritualnom svijetu. Oduzeta nam je sloboda fizičkog otpora, ali nam ne smiju oduzeti slobodu govora otpora! Upravo zato je važno da bilježimo, govorimo, dijelimo i reagiramo na svaku nepravdu koju uočavamo.
Bosna i Hercegovina, koja je zasigurno postala EU hotspot, ovog je tjedna otvorila novi kamp (ili bolje rečeno: livadu sa šatorima) – Lipa – za izbjeglice i druge migrante. Najveći dio sredstava za izgradnju kapaciteta dodijelila je EU, dok će kampom upravljati IOM i DRC. Kamp se nalazi 22km izvan grada Bihaća te nema ceste koja vodi do njega što ga stavlja u poziciju izoliranog smještaja na periferiji. Također, nema infrastrukture odvoda koja će s vremenom sigurno početi stvarati određene poteškoće osobama koje će ondje boraviti.
U BIH već dugo nije dobro za izbjeglice i druge migrante – što potvrđuju ovotjedne vijesti o prosvjedu u Biri te pismo 70 osoba iz Mirala. Ovo su rekacije ljudi u pokretu na težinu s kojom svakoga dana žive i koje postaje nepodnošljiva. Nasilje policije na granicama pritom nije stalo, već se nastavilo jednakom razinom brutalnosti i nepravde.
Druga strana hrvatske granice – ona sa Srbijom – nije ništa bolja. Info Park, lokalna organizacija iz Srbije koja je uglavnom aktivna u Beogradu, izvještava o prisutnosti policije i vojske u i oko migrantskih centara u Srbiji. Tako je u uskršnju nedjelju, u prihvatnom centru Adaševci, pripadnik srpske vojske u zrak ispucao nekoliko metaka upozorenja. To je drugi slučaj upotrebe pravnih metaka u kampovima u Srbiji protiv nenaoružanih izbjeglica i migranata tijekom izvanrednog stanja u zemlji. Druga tužna vijest koja stiže iz Srbije jest ona o brodu koji se prevrnuo u Dunavu na srpsko-rumunjskoj granici. Brod je prevozio 16 migranata različitih zemalja porijekla, a njime su upravljala 2 krijumčara. Uslijed prevrtanja su se utopile dvije osobe, osam ih je proglašeno nestalima, a osam ih je spašeno.
Nezavisni odvjetnik Europskog suda pravde, u svojoj stručnoj ocjeni klasificirao je smještaj za tražitelje azila u tranzitnoj zoni Röszke na mađarsko-srpskoj granici kao detenciju. U svom mišljenju, nezavisni odvjetnik ističe kako je trazitna zona okružena visokom ogradom i žicom, podijeljena na sektore unutar kojih se tražitelji ne mogu slobodno kretati, osim zbog proceduralnih potreba ili medicinskog pregleda. Samim time, tražitelji su primorani živjeti u izolaciju dok čekaju odluku. Osim toga, tražiteljima je u potpunosti ograničen kontakt sa osobama izvan tranzitne zone. Dopušten im je posjet odvjetnika uz prethodnu najavu i autorizaciju. Posljednje, tražiteljima je onemogućeno da napuste tranzitnu zonu, ako to učine, njihov postupak traženja azila se obustavlja, a onemogućava im se povratak u Srbiju jer Srbija ne prima izbjeglice koje su boravile u tranzitu u Mađarskoj. Zbog ovakvih uvjeta, nezavisni odvjetnik ocjenjuje kako se tražitelji azila nalaze u detenciji.
Položaj izbjeglica i drugih migranata u Hrvatskoj je više manje ostao nepromijenjen te nadležne institucije nisu uvele iznimke oko postupanja u vrijeme zdravstvene krize. Postupci odobravanja/odbijanja međunarodne zaštite se i dalje odvijaju, te je za one kojima je zaštita odbijena privremeno obustavljeno protjerivanje – no nije ponuđena alternativa za smještaj već su ljudi izbačeni na cestu i prepušteni sami sebi. Neke osobe koje imaju status, a isteklo im je pravo na subvencioniran smještaj – premještene su u Pirhvatilište za beskućnike (jer su izgubili posao i nemaju alternative). O stanju u detencijskom centru Ježevo ne znamo mnogo jer se MUP oglušio na svaki upit o detenciji. Također, mnogim je organizacijama koje su ranije imale pristup centru, taj pristup onemogućen. No, najnoviji AIDA izvještaj o Hrvatskoj ipak ističe kako organizacija Projekt građanskih prava Sisak odlazi u posjete koje se najavljuju dva dana unaprijed. Jednako tako – odvjetnici s liste besplatne pravne pomoći odlaze u centar na poziv MUP-a i stranaka.
Započela je relokacije djece bez pratnje iz Grčke pa je ovoga tjedna prebačeno njih 47 u Njemačku. Položaj djece u pokretu u regiji je izuzetno krhak i ranjiv, zbog čega je Transbalkanska solidarnost uputila poziv za evakuacijom djece iz BiH: “U napuštenim zgradama i tvornicama, na ulicama širom BiH trenutno se nalaze stotine djece bez roditeljske skrbi. Svakodnevno trpe glad, nasilje i izrabljivanje. Osigurajte human i siguran smještaj za sve! Zaštitite djecu i mlade! Evakuirajte ih odmah!”
Ovoga tjedna je Transform!europe organizirao webinar debatu “Izbjeglice na Balkanu i pandemija COVID-19”, gdje je Transbalkanska grupa solidarnosti pružala zanimljive uvide i perspektive o trenutnoj situaciji. Predlažemo da poslušate raspravu Katerine, Nidžare i Emine.
Također, prepustite se čitanju teksta Barbare Matejčić o kolektivu Žene ženama i njihovim pripremama za Noćni Marš na kojem su sudjelovale prije više od mjesec dana. “I Fatameh nosi transparent. Prvi put u svojih 39 godina je na prosvjedu. Uokolo se vrzmaju njezine djevojčice i pušu u pištaljku. Razigrane i neopterećene, kao da im je trčkaranje na čelu kolone od 7000 ljudi uobičajena igra. Fatameh kaže da bi za nošenje takvog transparenta u svojoj zemlji završila u zatvoru: ‘Tu sam u ime svih iranskih žena koje ne smiju na ulicama zahtijevati svoja prava’.
Foto: Silvija Dogan, Jutarnji list – preneseno iz članka ‘ŽENE ŽENAMA’ UOČI NOĆNOG MARŠA ‘Najvažnije mi je da kad odrastu, cure same odlučuju što žele, da im ni religija ni muž ne diktiraju što će raditi’
