Ovotjedni izvještaj započinjemo usmjeravanjem na novi izvještaj mreže Border Violence Monitoring, o kršenjima ljudskih prava izbjeglica na granicama Balkana koja se događaju i u ovo krizno vrijeme zdravstvene pandemije. Izvještaj opisuje lančana nezakonita protjerivanja ljudi na željezničkim rutama, predlaganje militarizacije slovenske granice, zatvaranja izbjegličkih kampova zbog COVID-19 i detenciju u Turskoj. Više pročitajte na linku.
Transbalkanska solidarnost ukazuje na slučaj policijskog nasilja u kampu Krnjača pokraj Beograda, gdje su u kamp prije tjedan dana upale policijske snage, te uz asistenciju Komesarijata za izbjeglice Srbije (KIRS) i po njihovom spisku, tražili i premlaćivali pendrecima štićenike ovog kampa, te ih izložili suzavcu u zatvorenom prostoru. Nakon toga, puna dva autobusa ljudi koji su živjeli u kampu odvedena su u nepoznatom pravcu. Prema Transbalkanskoj solidarnosti, povod napadu bio je zahtjev štićenika kampa za osiguravanjem pidžame na koji su predstavnici kampa reagirali udarcem.
DW ovaj tjedan donosi priču tajnog sporazuma između Austrije i Srbije iz 2019., koji omogućuje Austriji deportaciju izbjeglica koji su dobili negativno rješenje o azilu natrag u Srbiju, u slučaju da su prošli kroz Srbiju na putu za Austriju. Kako se otkriva, austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo je da je radni sporazum potpisan 2019., tijekom vladavine austrijske ekstremno desničarske vlade, no i dalje je na snazi i nakon promjene vlasti. Izgleda da navedeni sporazum sada izaziva svađe na austrijskoj političkoj sceni, budući da vladajući Zeleni pod pritiskom javnosti izjavljuju kako se navedene deportacije neće provoditi. Ne zna se točno što Srbija u takvom aranžmanu dobiva zauzvrat, a prema medijskim pisanjima još nitko nije prisilno vraćen putem ovog dogovora. O temi se oglasio i Beogradski centar za ljudska prava koji zahtijeva nadležne državne organe, prvenstveno Ministarstva vanjskih i unutrašnjih poslova, da se oglase povodom navoda o postojanju sporazuma, te da se, ako su navodi istiniti, sadržaj sporazuma podijeli zainteresiranoj javnosti.
Danas nam dolaze vijesti iz Sarajeva kako je Savjet ministara na prijedlog Ministarstva sigurnosti donio odluku o ograničenju kretanja i boravka stranaca u BiH, kako kažu, s ciljem minimaliziranja posljedica i sprječavanja širenja korona virusa. Odlukom se ograničava kretanje i boravak stranaca koji nemaju važeće dokumente, osobe koje su u iregularnom statusu, osobe koje su iskazale namjeru za podnošenje zahtjeva za azil i posjeduju važeću potvrdu o iskazanoj namjeri ili koji su podnijeli zahtjev za azil u BiH. Ograničenje se odnosi na zabranu kretanja i boravka izvan centara u koje su smješteni. Na koji način će se provoditi u praksi, pogotovo prema osobama koje ne borave u centrima za smještaj, ostaje za vidjeti.
Aegan Boat Report izvještava kako je dvanaestero djece bez pratnje iz grčkih kampova ovaj tjedan preseljeno u Luksemburg, te, iako je to malen broj, postoji nada da će i druge zemlje sudjelovati u ovakvoj akciji te početi ravnopravno dijeliti odgovornost. Ova vijest stiže nakon što se prošli tjedan izvještavalo da Njemačka planira u sljedećim tjednima prihvatiti do 500 maloljetnika iz grčkih kampova.
Kako izvještava Privacy International, Europska komisija priložila je nacrt prijedloga prenamjene generalnog budžeta 2020. kako bi, između ostalih mjera, pružila podršku Grčkoj u kontekstu pandemije Covid-19. Nažalost, predložena redistribucija fondova nije namijenjena osiguravanju sigurnosti izbjeglica te pristupu zdravstvenim uslugama, već daljnjem pojačavanju kontrole i nadzora nad njima.
Prošli tjedan izvijestili smo o brodu Alan Kurdi pod vodstvom organizacije Sea Eye koji je u dvije akcije spašavanja iz mora spasio 150 ljudi te se nalazi u Mediteranu bez sigurne luke za uploviti. Italija je nakon nekoliko dana neodlučnosti izvijestila da će, umjesto dopuštanja brodu da uplovi u neku od talijanskih luka, ljude premjestiti na drugi brod gdje će biti pregledani od strane liječnika te zatim na drugom brodu biti zadržani u karanteni.
AlarmPhone prošli je tjedan upozoravao na to kako će europske vlasti koristiti trenutnu zdravstvenu krizu za još veće normaliziranje već postojeće prakse ne-pomaganja ljudima u potrazi za sigurnošću i kojima je potrebno spašavanje na moru. Ovaj tjedan pokazao je upravo koliko će ovakva praksa biti smrtonosna: kako izvještava Alarm Phone, dvanaestero ljudi umrlo je zbog europskog odbijanja pružanja pomoći u Mediteranskom moru. Nadležne institucije Malte i nekoliko drugih europskih zemalja, kao i EU agencija Frontex bili su informirani o grupi od 63 ljudi koji su brodom došli do malteške morske zone za spašavanje te su tamo danima bezuspješno čekali na pomoć. Nekoliko ljudi na brodu umrlo je od utapljanja, a ostatak je prema tvrdnjama Alarm Phone-a u nakon dana neizvjesnosti u koordiniranoj akciji malteških vlasti vraćen tj. pushbackan u Libiju, te se trenutno nalazi u libijskim detencijskim centrima. O navedenom događaju oglasio se i ECRE.
Naposljetku navodimo i nekoliko izvješća u kojima možete pronaći pregršt važnih informacija o trenutnim kriznim mjerama prouzrokovanima širenjem pandemije korona virusa u europskim zemljama, zatim o radu hrvatskih institucija pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za djecu te naposljetku o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u protekloj godini u izvještaju Kuće ljudskih prava.
–Izvještaj Agencije EU-a za temeljna prava (FRA) o utjecaju pandemije koronavirusa i implikacije državnih mjera na zaštitu temeljnih ljudskih prava u zemljama članicama
–Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019.
–Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu u 2019.
– Kuća ljudskih prava: Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2019.
