Pandemija Koronavirusa i dalje je u punom jeku i utječe na svakodnevicu svih nas, a ponajviše na one koji nisu u poziciji ostati “kod kuće” jer ju nemaju. Ministarstvo unutarnjih poslova u ponedjeljak je objavilo odluku o obustavi mjera prema strancima na kratkotrajnom boravku propisanim Zakonom o strancima. Međutim, postavlja se pitanje što je s egzistencijom ranjivih skupina zateknutih trenutnom situacijom – osobama kojima su odbijeni zahtjevi za međunarodnom zaštitom i koje su dobile rješenja o napuštanju Hrvatske, osobama koje su boravile u Hrvatskoj na temelju radnih kvota ili dozvola za boravak i rad našle su se u neregularnom statusu i bez posla. Navedene osobe nemaju priliku napustiti Hrvatsku, ali isto tako nemaju niti zajamčen krov nad glavom, zdravstvenu zaštitu, osiguranu egzistenciju. Rješenje portugalske vlade, kojim su građanska prava tijekom pandemije osigurana i tražiteljima azila i migrantima, svakako je model na koji bi se trebale ugledati i ostale države članice, pa tako i Hrvatska. Trenutna pandemija nije stanje u kojem se ljudske sudbine ponovno trebaju prepustiti pojedincima koji mogu i žele pomoći, države trebaju osigurati zaštitu i podršku potrebitima.
Mjere koje su na snazi u većini država članica EU, kao posljedica koronakrize, utječu na uobičajene (ne uvijek idealne i poželjne) prakse. Tako je u nekim zemljama članicama EU mjera migrantske detencije ukinuta – jer je njena svrha, udaljenje državljana trećih zemalja koji iregularno borave u zemlji, nemoguća. Španjolska će tako, do ponedjeljka 06.04., isprazniti sve detencijske centre u zemlji i preseliti sve iregularne migrate u objekte namijenjene alternativama detenciji. U Hrvatskoj još uvijek nije poznato kakvo je stanje u detencijskim objektima (Ježevo, Trilj, Tovarnik) – jer nadležne institucije ne pružaju informacije i ne odgovaraju na postavljene upite. Zalažemo se da Hrvatska postupi jednako kao i druge zemlje članice te pronađe alternativu. Ovo je prilika za promišljanje o primjeni mjera alternativama detenciji u RH, o čemu je Centar za mirovne studije pisao 2017.godine.
Hrvatski mediji su posljednjih mjesec dana izvještavali o planovima premještanja djece bez pratnje iz Grčke u Hrvatsku. Nadležne institucije nisu pružale puno informacija o daljnjim planovima, no ovoga tjedna je to bila tema LIBE Committija u Europskom parlamentu. Na sastanku je o planovima govorila Ylva Johansson (minuta: 12:04), koja je istakla kako će oko 1600 djece biti premješteno u Luksemburg, Njemačku, Francusku, Finsku, Hrvatsku, Portugal i Litvu. Premještanje će započeti ovaj ili sljedeći tjedan s Luksemburgom. Neki planovi će kasniti, zbog manjka letova i uvedenih mjera oko krize COVID-19. Za Hrvatsku je istakla kako će do kašnjenja doći zbog toga što je prihvatni centar koji je namijenjen za djecu bez pratnje – oštećen uslijed potresa. Kako u medijima nismo upratili vijesti o takvom oštećenju, svakako ćemo istražiti o kojem objektu se radi. Međutim, smatramo da, uz druge adekvatne objekte, kao i mogućnost udomiteljstva, premještanje djece ne smije čekati.
Posebni predstavnik glavnog tajnika za migracije i izbjeglice Vijeća Europe i Agencija EU za temeljna prava (FRA) objavili su bilješku o glavnim jamstvima temeljnih prava koja se primjenjuju na vanjskim granicama država članica EU i Vijeća Europe.
Svrha bilješke je podržati države članice EU i Vijeća Europe u njihovim dužnostima pri poduzimanju zaštitnih mjera, uključujući suzbijanje širenja virusa Covid-19 i rješavanje pitanja vezanih za izazove javnog reda, javnog zdravlja ili nacionalne sigurnosti.
Pri zaštititi vanjskih granica i očuvanju javnog reda i javnog zdravlja, države također imaju obavezu štititi osnovna ljudska prava. Neka od pitanja na koje je bilješka fokusirana su sljedeća: koje dužnosti imaju države članice kada štite svoje vanjske granice; koja bi pravna sredstva trebala biti primijenjena u slučaju prekomjerne upotrebe sile na granicama; koja pravila vrijede kada ljudi nezakonito prelaze granice; može li se obustaviti pristup azilu; kako uvažavati načelo zabrane vraćanja; što se može učiniti da se pomogne najugroženijima, posebno djeci bez pratnje? Punu bilješku pročitajte ovdje.
Odbijanje zaštite, nesolidarnost i propuštanje odgovornog sudjelovanja u pružanju sigurnosti, nije samo okrutno, već i protivno pravu EU – potvrdio je to jučer Europski sud pravde presudom po kojoj su Poljska, Mađarska i Češka prekršile pravo EU odbijajući primiti izbjeglice iz Italije i Grčke tijekom izbjegličke krize 2015. godine. Unatoč odluci europskih ministara unutarnjih poslova, navedene zemlje odbijale su prihvatiti odgovornost za ljudske živote te prekršile principe solidarnosti i vladavine prava.