U zagrebačkim Dugavama je u petak 13.03. krenulo podizanje žičane ograde oko Prihvatilišta za tražitelje azila. Ograda je planirana već ranije te je za nju osigurano 693 000 kuna. Uzimajući u obzir psihološku paniku koja se ovoga tjedna stvara u Zagrebu zbog koronavirusa – ova ograda će u datom trenutku stvoriti još više podjela, panike i netrpeljivosti. Na web portalu komunal.org, neki od stanovnika Porina i prijatelji izvana objavili su pismo u kojem ističu: “Radnici su došli s opremom i započeli postavljati ogradu oko Porina. Ono što je dosad bio simbolički zatvor upravo postaje pravi ograđeni zatvor. Postavljanje ograde odvija se tiho, bez ikakvog obavještavanja ljudi koji žive u kampu niti ponašnjenja što će to točno značiti za njihov život, te bez ijednog zvuka prosvjeda lokalnih NGO-a. Tajming je idealan – zdravstvena ugroza postavila je izvanredno stanje, koje je idealna prilika za oduzimanje pažnje s represivnih i restriktivnih politika koje se provode u pozadini”.
Porin je uslijed epidemije koronavirusa u Zagrebu postao zatvoreni kamp, iz kojeg tražitelji azila ne smiju izaći van. Organizacijama civilnog društva nije odobreno obavljanje integracijskih aktivnosti dok su na snazi preventivne mjere te u sam objekt smiju ući samo djelatnici Crvenog križa i međunarodne organizacije Liječnici svijeta (koji rade inicijalne preglede). Jedna je osoba, zbog sumnje na koronavirus, odvedena u samoizolaciju u detencijski centar Ježevo. Radi se o osobi koja je deportirana iz Austrije temeljem Dublinske uredbe, a već od ranije ima odobreni azil u RH. Zašto ova osoba, koja ima odobrenu međunarodnu zaštitu i skoro pa izjednačena prava s hrvatskim državljanima, nije smještena u samoizolaciju u neke od objekata koje je Grad Zagreb namijenio za to – poput objekata na Sljemenu?
Napominjemo da su liječenje i prevencija COVID-9 u uvjetima pandemije oblik hitne medicinske pomoći, što znači da je liječenje besplatno i za sve izbjeglice, tražitelje azila, strance koji su u tzv. iregularnom statusu i druge, a na što je, između ostalog, upozoreno i u otvorenom pismu Transbalkanske solidarnosti – Niko nije siguran dok svi nisu zaštićeni! koje je uz više od šest stotina organizacija i pojedinaca iz cijele regije potpisala i Incijativa Dobrodošli!
U pismu se na temelju poznavanja potreba na terenu u zemljama duž tzv. Balkanske rute traži legalizacija svih egzistencija. Nasuprot tomu u praksi se već provodi upravo suprotno: segregacija i diskriminacija (zabrana kretanja migranata u javnom prostoru unutar Unsko-Sanskog kantona), stigmatizacija (gradski štab civilne zaštite u Tuzli je zatražio samoizolaciju za sve stanovnike koji su bili u kontaktu s migrantima, bez ikakvih indikacija da je netko od migranata zapravo i zaražen) i militarizacija (vojska Republike Srbije će osiguravati ulaze i izlaze u Prihvatnim centrima za migrate u Šidu).
Ovoga tjedna, niz je inicijativa napisalo javna pisma u kojima zahtijevaju primjenu mjera za najranjivije. Pravo na grad izradio je četiri zahtjeva za sigurnost doma – moratorij na sve deložacije i ovrhe, moratorij na otplatu stambenih kredita, hitna mjera oslobađanja plaćanja najamnine te hitno organiziranje smještaja za beskućnike. Europska mreža za borbu protiv rasizma pozvala je EU na sistemsku promjenu radi postizanja punopravne jednakosti u trenutnoj krizi. “Simbolično je vidjeti kako u vremenu krize mjere jednakosti postaju prazne riječi za marginalizirane skupine – iako su neki od najprekarnijih poslova upravo sada postali ključni.”
Forum 2020 reagirao je na poteze EU usmjerene na suzbijanje pandemije koronavirusa te između ostaloga istaknuo kako je nužno “pokazati solidarnost prema izbjeglicama i migrantima na vanjskim granicama EU te u prenapučenim kampovima, koji predstavljaju posebno ugroženu skupinu obzirom na nedostatne higijenske i zdravstvene uvjete u kojima se nalaze”. U međuvremenu od aktivista na terenu stižu vijesti o izuzetno napetoj situaciji na graničnom prijelazu između turske i grčke – Pazarkule. Prema navodima osoba koje se nalaze na ničijoj zemlji, posljednjih dana došlo je do nestašice hrane. Prestanak distribucije hrane dovodi ljude u stanje izgladnjivanja – ugroženo je oko 14 000 osoba, među kojima je 12 000 odraslih i 2000 djece. Velika je vjerojatnost da će doći do eskalacije novih sukoba u ovom području. Isto tako, europarlamentarci Tineke Strik i Erik Marquardt upozoravaju na stanje u Grčkoj – njihovu diskusiju možete poslušati na sljedećoj poveznici. Grčka “gori”, a uslijed požara na otoku Lezbosu u kampu Moria, smrtno je stradalo jedno dijete.
Dok se pišu brojni apeli za zaštitu izbjeglica u ovom izuzetno osjetljivom periodu, UNHCR i IOM su najavili suspenziju provedbe programa preseljenja – zbog koronavirusa. Izbjeglice sada ostaju bez jedinog sigurnog i legalnog puta.
Border Violence Monitoring mreža objavila je izvještaj za veljaču 2020. Svježe prikupljena svjedočanstva izbjeglica i drugih migranata govore o kolektivnim protjerivanjima iz Sjeverne Makedonije koje provodi češka policija. Suradnja Sjeverne Makedonije i Češke uspostavljena je još 2015 s ciljem snažnijeg očuvanja vanjske granice EU – ta praksa je direktan pokazatelj primjene EU politike eksternalizacije granica, gdje je Frontex glavni igrač. Upotreba policijskih pasa prilikom nasilnih protjerivanja ponavlja se u Mađarskoj, a prikupljena su i svjedočanstva obitelji o nasilnim protjerivanjima iz Rumunjske u Srbiju.
