Turski mediji prenose kako su stotine izbjeglica i migranata viđene na sjeverozapadu Turske, na putu prema granici s Grčkom i Bugarskom, nakon što je Ankara objavila da više neće zadržavati sirijske izbjeglice. Naime, opasnost za ljude u Siriji ne prestaje, posebice u sjeverozapadnoj pokrajini Idlib. Turska je objavila da je u zračnim napadima sirijske vojske u toj pokrajini poginulo 33 turska vojnika te kako turska policija i obalna straža neće zadržavati izbjeglice koje žele doći u EU morskim ili kopnenim putem. Grčka i Bugarska već su najavile pojačanje vlastitih granica.
Podsjetimo, Europska unija potpisala je đavolji dogovor s Turskom prije četiri godine, kako bi zaustavila izbjeglice van svojih granica. Premda je Turska potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda o statusu izbjeglica, odlučila je koristiti geografsku odrednicu da se u njenom slučaju to odnosi samo na Europljane. Ne samo da je na taj način EU radila nauštrb ljudskih prava brojnih izbjeglica, nego je Turska prijetnju otvaranjem granica prema Europi za izbjeglice koristila za ostvarenje svojih političkih ciljeva.
Europa ne smije ostaviti izbjeglice bez zaštite, ili dopustiti da se njih koristi kao monetu u političkim pregovorima, već preuzeti i ravnomjerno raspodijeliti odgovornost za ljude kojima je potrebna pomoć.
Za osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom u Zagrebu napokon kreće državni tečaj hrvatskog jezika koji će provoditi Pučko otvoreno učilište. Tečaj počinje u ponedjeljak, 2. ožujka 2020., u 17.30 na adresi Ulica grada Vukovara 68. Svaki susret trajat će 3 sata i biti fokusiran na gramatiku i konverzaciju. Nakon tečaja polaznici će dobiti potvrdu o broju odslušanih sati i tema.
Ured Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koji predsjeda stalnim povjerenstvom za integraciju, predstavio je u srijedu 26. veljače projekt o međuresornoj suradnji u osnaživanju “državljana trećih zemalja”, kojim žele graditi decentralizirani sustav integracije u RH, kroz suradnju nacionalnih i lokalnih vlasti. S obzirom na to da je s krajem 2019. istekao Akcijski plan za integraciju, kreće se u izradu novog, koji obuhvaća razdoblje od 2020. do 2022. godine, a Ured ističe kako će prioriteti biti snažnija senzibilizacija javnosti, edukacija stručnog osoblja, kontinuirana provedba analiza i istraživanja, uključivanje izbjeglica i stranaca u kreiranje integracijske politike te intenziviranje razmjene primjera dobre prakse drugih zemalja članica EU.
Na izradi novog Akcijskog plana za integraciju sudjelovat će nova Radna skupina za integraciju, u kojoj, osim nadležnih ministarstava, sudjeluju i predstavnici organizacija civilnog društva. U Radnu skupinu su članovi Savjeta za razvoj civilnog društva u veljači 2020. odabrali tri predstavnice civilnog sektora – one dolaze iz Hrvatskog crvenog križa, Hrvatskog pravnog centra i Centra za mirovne studije.
Portal H-Alter u srijedu je objavio članak o pucnjavi na napuštenu kuću u Velikoj Kladuši u kojoj trenutno živi 12 osoba koje ondje borave u želji da iz Bosne i Hercegovine pronađu put u bolji život: “Sjedili smo i kuhali i samo odjednom čuli pucnjeve. Metci su pogodili blizu, u prozore i vrata, ali srećom nitko nije ozlijeđen. Ali ljudi su jako preplašeni. Bio je mrak, uspio sam vidjeti samo da se radi o dvoje ljudi, ali ne znam tko je pucao na nas, možda policija, možda lokalci”.
Dana 4. rujna 2009. dva američka borbena zrakoplova, djelujući po nalogu pukovnika njemačke vojske Georga Kleina, bombardirali su veliku grupu ljudi i dva kamiona na koritu rijeke Kunduz u Afganistanu. Više od 100 ljudi – uglavnom civila – ubijeno je ili ranjeno. Deset i pol godina kasnije, 26. veljače 2020. Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava održalo je saslušanje slučaja. ECCHR koji pomaže Abdul Hananu, ocu koji je izgubio dva sina u napadu, objavio je više informacija o slučaju.
WeMove je pokrenuo peticiju za podršku dvoje aktivista koji su od Frontexa zahtijevali informacije o vrstama brodova koje Frontex koristi na Mediteranu. Umjesto odgovora, nakon izgubljene tužbe, od Frontexa su dobili račun za pravne troškove u iznosu od 23.700,81 €. Pokažimo im da nisu sami! Kako Frontex raspolaže golemim budžetom, jasno je da ovim činom EU želi ušutkati kritičare i kritičarke. Nemojmo im to dopustiti – potpišimo peticiju!
