Ovaj tjedan počeo je tragičnim događajem u Hrvatskoj: pripadnik hrvatske policije vatrenim je oružjem nastrijelio čovjeka. U vrijeme pisanja ovog teksta, nalazi se u bolnici nakon četiri operacije i bori se za život. Jedna od mnogih verzija događaja koje plasira Ministarstvo unutarnjih poslova jest da se ne radi o pucnjavi, već je došlo do „slučajnog opaljenja“. Više je različitih verzija o tome što se dogodilo, no ministar ne želi komentirati budući da je istraga još uvijek u tijeku. Želimo naglasiti da nemamo povjerenja u sustav u kojem nestaju videozapisi termovijziske kamere ili koji ne dopušta drugim institucijama, poput pučke pravobraniteljice, pristup informacijama o upravljanju granicama. U isto vrijeme kada je Europska komisija dala zeleno svjetlo za ulazak u Schengen, hrvatska policija puca po ljudima u potrazi za sigurnošću. Smatra li Europska komisija da je ovo ispravan način postupanja na vanjskim granicama EU-a?
Border Violence Monitoring Network podsjeća kako se ovdje ne radi ni o iznimci ni o nesretnom slučaju: u svom priopćenju za javnost, BVMN ističe kako je 19% svih zabilježenih nezakonitih protjerivanja u Hrvatskoj uključivalo uporabu oružja, a 1279 ljudi je bilo žrtvom takvog postupanja. U 2019. ilegalno protjerivanje 770 ljudi iz Hrvatske uključivalo je uporabu oružja. Od 54 skupnih slučajeva, u 31 slučaju zabilježena je pucnjava iz redova policije, a u 33 slučaja vatreno oružje iskorišteno je u svrhu prijetnje i zastrašivanja. Samo u listopadu 2019. 17% zabilježenih slučajeva ilegalnog protjerivanja iz Hrvatske uključivalo je zastrašivanje ili upotrebu vatrenog oružja. 285 ljudi bilo je žrtvom ovakvog postupanja. Diljem Balkana BVMN zabilježio je 107 slučaja uporabe vatrenog oružja od strane policije, uključujući: 63 slučaja pucnjave iz redova policije i 63 slučaja gdje je vatreno oružje upotrebljeno u svrhu zastrašivanja. Ovdje možete u cijelosti pročitati izvještaj za listopad.
Prije dvije godine, zbog nasilja i nezakonitog postupanja hrvatske policije, život je izgubila afganistanska djevojčica. Zvala se Madina i pregazio ju je vlak nakon ilegalnog protjerivanja te hladne noći u studenome 2017. Tog se dana aktivisti u regiji sjećaju s velikom tugom i zabrinutošću. Inicijativa Dobrodošli! odlučila je obilježiti dan prisjećajući se Madine i akcije u kojoj je prošle godine Trg Republike Hrvatske nazvan njenim imenom – na facebook stranici događaja možete vidjeti kako su se ljudi prisjetili Madine i njene obitelji fotografirajući se s uličnom pločom na kojem stoji naziv Trg Madine Hussiny. „Trg s njenim imenom trajni je podsjetnik da nitko i niti jedna država-nacija, vlast, vojna sila, ekonomija ili politički režim nemaju pravo određivati čiji život je vrijedan življenja, a čiji nije“. O današnjem datumu pisao je u ovom članku i portal H-alter.
Zbog zalaganja više pojedinaca, aktivista i organizacija na slučaju ovog tragičnog događaja i odluke Madinine obitelji da podnese tužbu protiv Hrvatske Europskom sudu za ljudska prava, pokrenute su brojne mjere kojima se kriminalizira solidarnosti te je započela kampanja zastrašivanja istih tih pravnika, pojedinaca i organizacija koje su podržale obitelj u njihovoj potrazi za pravdom. Danas su Centar za mirovne studije i Are You Syrious govorili o tome slučaju pred Europskim parlamentom: prisjećajući se Madine, jasno su zatražili od europskih političara da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se zaustavilo nasilje na granicama i povreda ljudskih prava izbjeglica i onih koji im pomažu.
Prava djece još uvijek se ne poštuju u Hrvatskoj. Na Međunarodni dan djeteta, koji se obilježava 20. studenog, Hrvatski pravni centar organizirao je sastanak na temu „koordinacija za azil“ na kojem su sudjelovale nevladine udruge i predstavnici institucija. Tom je prigodom još jednom naglašena potpuna neprimjerenost uvjeta prihvata maloljetnika bez pratnje u Hrvatskoj. Nedostatak pripreme i podkapacitiranost socijalnih radnika, kao i nedostatak prevoditelja, čine dolazak maloljetnika u Hrvatsku još jednom traumom. Institucije su oštro kritizirane zbog neispunjavanja svojih dužnosti, a da se i ne spominje činjenica da u Hrvatskoj, državi članici EU-a koja ima zakon o azilu od 2004. godine, nema naznaka političke volje za otvaranjem posebnih centara s odgovarajućim uvjetima za smještaj maloljetnika bez pratnje. Ovom je prilikom pravobraniteljica za djecu predstavila stanje u državi: u 2018. godini podneseno je 11 žalbi u vezi s kršenjem prava djece, od kojih su mnoge bile u vezi s kršenjem njihovih prava tijekom ilegalnog protjerivanja od strane policije iz Hrvatske u susjedne zemlje. U istom je razdoblju pritvoreno 111 djece u prihvatnim centrima za strance u Ježevu, Trilju i Tovarniku.
