Ovog tjedna Hrvatska je primila zeleno svjetlo od Europske komisije za ulazak u Schengen zonu. Potvrda o ispunjavanju uvjeta dolazi nekoliko mjeseci nakon završetka provjera neovisnih europskih stručnjaka koji su ocijenili da Hrvatska primjenjuje schengeske standarde. Posebna pažnja prijašnjih provjera, ali i Komisije, stavljena je na područje upravljanja i zaštite vanjskih granica, posebice nadzor granice s Bosnom i Hercegovinom. U evaluaciji Europske komisije navedeno je kako Hrvatska treba uložiti sredstva u nabavljanje nove tehničke opreme te treniranje posebnih pasa koji bi asistirali prilikom zaštita granica. Dan nakon pozitivne odluke Europske komisije, Zagreb je posjetio europski povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo, Dimitris Avramopoulos, koji je naglasio kako ‘’Hrvatska mora nastaviti visoku razinu nadzora svojih vanjskih granica, pogotovo na granici sa Bosnom i Hercegovinom.’’
Dok dužnosnici EU zajedno sa hrvatskim predstavnicima vlasti slave odobrenje Europske komisije za ulazak u Schengen, organizacije civilnog društva na nacionalnoj i međunarodnoj razini upozoravaju da Hrvatska ne može postati članicom Schengena dok krši ljudska prava i Schengen acquis. Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike (ECRE) upozorilo je kako kontinuirana praksa push-backova koju provode hrvatski policajci na granici sa Bosnom i Hercegovinom predstavlja kršenje članka 4. Zakonika o schengenskim granicama. Inicijativa Dobrodošli je uz organizacije Border Violence Monitoring, Centar za mirovne studije, Are You Syrious?, Rigardu, Mobile Info Team, Re:ports Sarajevo, Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila, i Refugee Aid Serbia objavila priopćenje o odobrenju ulaska Hrvatske u Schengen zonu. U priopćenju je istaknuto kako bi ‘’članstvo Hrvatske u Schengenu trebalo biti stavljeno na čekanje dok Vlada RH ne zaustavi nasilno i nezakonito protjerivanje, tzv. push-backove migranata.’’ Predstavnica Centra za mirovne studije u intervjuu za Faktograf izjavila je kako nemoguće da institucije EU ne znaju što se događa na granici sa BiH, posebice kada o nasilnim push-backovima upozoravaju brojne nacionalne i međunarodne organizacije, ali i institucije poput UN-ovog specijalnog izvjestitelja za ljudska prava migranata i Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava. Paradoksalno je kako evaluacija Europske komisije potvrđuje kako je nasilje nad izbjeglicama koje se događa na granicama prepoznato, a u isto vrijeme Komisija donosi ovakve odluke kojima prešutno podržava ove prakse. Da se Europska Unija doista želi ograditi od politika vođenih nasiljem nad ljudima u potrazi za sigurnošću, onda bi već poduzela korake kojima bi navela Vladu RH da poduzme potrebne korake i spriječi svakodnevno nasilje.
Situacija u Bosni i Hercegovini postaje alarmantna, posebice zbog uvjeta u improviziranom ‘’kampu’’ Vučjak. O katastrofalnim uvjetima na Vučjaku, gdje izbjeglice nemaju pristup vodi, sanitarnom čvoru, niti medicinskoj pomoći govori i prilog kojeg je ovoga tjedna objavio BBC. Prema informacijama sa terena, a i sam prilog to pokazuje, u Vučjaku trenutno vlada epidemija svraba, a ne postoje lijekovi koji bi se podijelili izbjeglicama kako bi se daljnje širenje epidemije spriječilo. Prošlog tjedna Crveni križ se formalno povukao iz Vučjaka, no volonteri i dalje odlaze kako bi izbjeglicama podijelili jedan obrok dnevno, koji je ujedno i jedini obrok koji izbjeglice imaju. Najproblematičnije je što nema pristupa zdravstvenoj zaštiti, odnosno postoji patronažna služba koja odlazi na Vučjak samo dvaput tjedno, utorkom i petkom, zadržava se tri sata i prima 30-tak pacijenata.
I dok situacija na Vučjaku svakim danom postaje sve gora, lokalna policija kontinuirano prati nove grupe iz Bihaća u ‘’kamp’’. Ista praksa primjenjuje se u Velikoj Kladuši gdje policija također odvodi ljude iz grada najčešće u kamp smješten u Šturliću. Prema zaprimljenim informacijama s terena, intenzitet nasilja nad izbjeglicama se povećava u posljednja dva tjedna, a najčešće zadobivene ozljede su ozljede koljena. Također, zabilježena je nova taktika hrvatske policije koja je u nekoliko slučajeva natjerala izbjeglice da se vrate u BiH u donjem rublju ili u potpunosti gole. Beskompromisno povećanje nasilja potvrđuju i slučajevi maloljetnika bez pratnje koji postaju prva meta policijskog nasilja, posebice ako putuju s grupom u koje je većina punoljetna. Postaje očito kako se izbjeglice trenutno nalaze u limbu između neadekvatnih uvjeta za boravak koji su protivni svim standardima i potrebe za pronalaskom sigurnosti.
Najava:
Centar za mirovne studije u utorak 29. listopada u 10.30 u Europskom domu organizira tribinu pod nazivom: ‘’Kriminalizacija solidarnosti’’. Više detalja možete pronaći ovdje.
