Hrvatska policija suočena je s novim optužbama o nasilju počinjenom početkom rujna – H-alter izvještava o skupini ljudi ulovljenih pri prelasku granice s Bosnom i Hercegovinom od strane hrvatske policije, koja ih je odvela do policijske postaje te prema tvrdnjama jednog od izbjeglica, tamo izdvajala u posebnu prostoriju i kažnjavala. Kažnjavanje se sastajalo od vezivanja lisicama, udaranja po nogama te prženja vrućim željeznim štapom. Jedan od izbjeglica koji je progovorio o mučenju novinarima je priložio dokaze – fotografiju ozlijeđene desne noge, potvrdu da je zaprimljen u ambulantu u Bosanskoj Krupi, fotografiju lijekova koje uzima da se oporavi od ozljede. Naveo je i kako je cijela skupina ljudi nakon toga protjerana natrag u Bosnu i Hercegovinu te im nije bilo omogućeno zatražiti azil.
Nacional nam donosi priču o zboru Domaćigosti, osnovanom 2016. godine s ciljem doprinosa integraciji izbjeglica, tražitelja azila i drugih zainteresiranih za život u Hrvatskoj i smanjenju predrasuda i ksenofobije kroz kulturnu razmjenu. Ovaj amaterski zbor djeluje kao mjesto na kojem nije važno tko je “autohton“, a tko “stranac”. U zboru, čiji je glazbeni repertoar raznolik te čiji članovi pjevaju na različitim svjetskim jezicima, trenutno je aktivno petnaestak žena različitih godina, zanimanja i priča. Ističu kako nije važno je li netko profesionalan glazbenik ili amater dok je radoznao, otvoren prema različitostima, voli pjevanje i ima osjećaj za socijalnu pravdu.
Brojevi ljudi koji dolaze na grčke otoke ostaje visok – razne su službe i organizacije procijenile kako je gotovo 30 tisuća ljudi na otocima u različitim hotspotovima i migrantskim centrima. Jedan od najnapučenijih centara je onaj u Moriji, u kojem trenutno boravi više od 12,000 ljudi iako ima kapacitete za prihvat maksimalno 3,000. Ovo je prvi put nakon 2015. godine da je toliki broj ljudi zaglavljen u Moriji. Svaki novi dan donosi nove dolaske na Egejske otoke te su se brojevi rapidno povećali od srpnja – samo u tri tjedna mjeseca rujna oko 3,500 ljudi stiglo je u Grčku na 88 brodova.
Na Malti su se ministri unutarnjih poslova iz Njemačke, Francuske, Italije i Malte dogovorili oko zajedničkog prijedloga relokacije ljudi spašenih na moru, s ciljem rješavanja problematike brodova za spašavanje koji često ostaju ostavljeni u Mediteranu bez sigurne luke za uplovljavanje, dok se države prepiru oko toga tko će ih primiti. Prijedlog donosi ideju “privremenog hitnog mehanizma”, po kojem bi spašeni ljudi bili relocirani u druge države EU koje bi pružale smještaj, nakon što bi pristigli u neku od luka u Mediteranu. Ovaj dobrovoljni plan bit će predstavljen ministrima unutarnjih poslova ostalih zemalja članica EU na sastanku u Luksemburgu u listopadu, te nema informacija oko toga koliko će država članica u njemu pristati sudjelovati. Treba istaknuti i kako ministri unutarnjih poslova Grčke i Španjolske, zemalja s velikim brojem dolazaka ljudi, nisu bili prisutni na sastanku, te kako nije jasno koji će se kriteriji primjenjivati pri odlučivanju toga koji će ljudi biti preseljavani, kako će biti procesuirani i slično.
Vijest o susretu ministara na Malti dolazi nedugo nakon što su talijanske vlasti dopustile uplovljavanje u Italiju brodu Ocean Viking. Spasilački brod kojim operiraju SOS Méditerranée i Liječnici bez granica, u utorak ujutro pristigao u talijansku luku u Messini. Brod je dva tjedna s 217 spašenih ljudi bio ostavljen na moru tražeći sigurnu luku. 35 ljudi s broda u petak je preuzela Malta, 124 osobe će preuzeti Francuska, Njemačka, Portugal i Luksemburg, dok će ostatak ljudi ostati u Italiji, u prihvatnim centrima koje vodi talijanska katolička crkva.
Iz Italije nam dolaze i vijesti o troje uhićenih muškaraca koji su navodno silovali i mučili desetke osoba u detencijskom centru na sjeverozapadu Libije. Tužitelji u Agrigentu su skupili svjedočanstva brojnih tražiteljica azila sa sjevera Afrike koje su navodno prepoznale svoje mučitelje u centru za registraciju u Messini, na Siciliji. Trojca muškaraca tako su optuženi za mučenje, otmicu i trgovinu ljudima.
Na kraju ukazujemo na zanimljiv op-ed Christiana Jakoba: The Birth Defect of EU Migration Diplomacy, koji tematizira ulogu Europske unije u prevenciji i kontroli migracija u Europu – autor ističe kako je financijski aspekt ulaganja Europske unije u kontrolu migracija posebno značajan – u zadnjih 15 godina ta brojka je dosegla oko dvije milijarde eura, te će do 2020. porasti za još barem 15 milijardi, sve za napore kontrole migracije same: bilo u opremi, vozilima ili brodovima za graničnu policiju, za deportacije ili prihvatne centre, dok se za one zemlje spremne sudjelovati u pitanjima sigurnosti granica osigurava i dodatna porcija razvojne pomoći.
