Švicarski Federalni upravni sud suspendirao je vraćanje tražitelja azila prema Dublinu u Hrvatsku zbog policijskog nasilja koje se događa na hrvatsko-bosanskoj granici. Tražitelj je 18 puta iskusio nasilne pushbackove s hrvatske granice što je na njemu ostavilo fizičke i psihičke posljedice. Ovom presudom potvrđena su sva svjedočanstva izbjeglica i mnogobrojni izvještaji kako međunarodnih tako i lokalnih organizacija, institucija i medija koje već godinama upozoravaju na kontinuiranu praksu hrvatske policije.
Više informacija o novim svjedočanstvima izbjeglica i policajaca te potvrdi o provođenju nasilnih pushbackova od strane hrvatskog državnog vrha možete naći u izvještaju Border Violence Monitoring Network. Igor Lasić komentirao je sustavno oglušivanje kako državnog vrha tako i hrvatskog društva na problem nasilja nad izbjeglicama.
U srijedu je u Hrvatsku stiglo 8 sirijskih obitelji putem programa preseljenja iz Turske te će biti smještene u Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Kutini. Dolaskom ovih obitelji Hrvatska je ispunila obvezu primitka 250 sirijskih državljana koja je trebala biti ispunjena u periodu između 2015. i 2017. godine. Činjenica kako Hrvatska kasni dvije godine u ispunjenu svojih obveza govori mnogo o ignorantskoj politici prema izbjeglicama. Također, Hrvatska se obvezala tijekom 2019. godine prihvatiti još 150 državljana trećih zemalja putem programa preseljenja. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske navelo je kako sudjelovanjem u programu preseljenja izbjeglica Hrvatska sudjeluje u programu čiji je primaran cilj očuvanja ljudskih života. Međutim, isto ministarstvo već tjednima nije komentiralo dokaze o izvođenju nasilnih pushbackova, o kojima postoje stotine svjedočanstava izbjeglica, velik broj medijskih natpisa te svjedočanstva policajaca. Čak i u rijetkim situacijama kada MUP komentira situaciju s izbjeglicama, onda iskazuje zabrinutost za očuvanje i sigurnost hrvatskih granica. Naime, načelnik Uprave za granicu iskazao je zabrinutost za uvjete u kojem izbjeglice žive u kampu Vučjak, međutim ona ne proizlazi iz humanitarnih razloga ili pak proaktivnog nuđenja rješenja kojim bi se osigurali dostojanstveni uvjeti života i omogućilo ostvarivanje zajamčenih prava (pa i onog na pristup sustavu azila), već iz straha da takvi katastrofalni uvjeti i blizina kampa dodatno motiviraju izbjeglice da pokušaju prijeći granicu.
Dok hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova javno iskazuje zabrinutost za očuvanje granica, susjedna Slovenija počela je dizati dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom. MUP Slovenije izjavio je kako se namjerava postaviti dodatnih 40 kilometara žice na granicu s Kupom, što će značiti da će Slovenija ima ukupno 179 kilometara granice pokriveno ‘’tehničkim preprekama’’.
Europska Komisija dodijelila je dodatnih 10 milijuna eura za podršku Bosni i Hercegovini u svrhu osiguravanja dodatnog smještaja za izbjeglice, odnosno pokrivanja osnovnih životnih potreba poput hrane, smještaja, higijenskih potrepština te pristupa vodi. Da je situacija u Bosni i Hercegovini alarmantna, posebice po pitanju adekvatnog smještaja izbjeglica, potvrđuje informacija kako se prodaje prostor nekadašnje tvornice Bira, u čijem jednom dijelu borave izbjeglice.. Prema informacijama sa terena, službenici EU često posjećuju BiH radi procjene troškova uspostavljanja novih lokacija za smještaj, primarno zbog potencijalnih izmještanja izbjeglica iz Bire i Mirala. Međutim, lokacije koje se razmatraju daleko su od civilizacije s otežanim pristupom uslugama i servisima te s minimalnom infrastruktom. Ako se uzme u obzir da uskoro dolazi hladnije vrijeme i snijeg, postavlja se pitanje hoće li se ove smještajne lokacije adekvatno i pravovremeno pripremiti?
Ovaj tjedan obilježila je dramatična situacija na Mediteranu. U pokušaju prelaska mora iz Libije prema Europi život je izgubilo 14 izbjeglica među kojima i jedna trudnica, dok je jedini preživjeli izjavio kako su brodovi prolazili pored njih ignorirajući njihove molbe za pomoć. Upravo ovo svjedočanstvo potvrdilo je važnost postojanja humanitarnih brodova za spašavanje poput Open Arms koji se nakon tjedana čekanja nekoliko metara ispred Lampeduse usidrio na otok s ukupno 147 spašenih izbjeglica. O težini same situacije u kojoj su se nalazili izbjeglice i posada govori činjenica kako su se izbjeglice počele bacati u more kako bi otplivale do kopna. Dolaskom broda do kopna i iskrcavanjem izbjeglica, posada broda izložila se drakonskom zakonu Mattea Salvinija prema kojem je djelovanje humanitarnih brodova za spašavanje kriminalizirano, te je posada izložena kako zatvorskim kaznama tako i plaćanjem milijunskih iznosa i oduzimanju broda. Kao posljedica ovog zakona, brod Open Arms-a trenutno je zaplijenjen od strane talijanskih vlasti. Humanitarni spasilački brod Ocean Viking, od organizacije SOS Mediterranee, koji se 14 dana nalazio na moru sa ukupno 356 osoba, danas je dobio dozvolu za iskrcavanje od Malte.
O važnosti iskazivanja otpora zakonima koji kriminaliziraju solidarnosti i dehumaniziraju izbjeglice progovorila je i Pia Klemp, kapetanica broda Iuventa 10 čija je posada kriminalizirana zbog pomaganja izbjeglicama. Naime Pia je odbila odlikovanje koje dodjeljuje grad Pariz zbog njenog aktivističkog angažmana, istaknuvši kako ne želi primi nagradu od vlasti koje sudjeluju u kriminalizaciji solidarnosti i izbjeglica.
‘’ We do not need authorities deciding about who is a ‘hero’ and who is ‘illegal’. In fact they are in no position to make this call, because we are all equal. What we need are freedom and rights. It is time we call out hypocrite honorings and fill the void with social justice. It is time we cast all medals into spearheads of revolution!’’
*Are you Syrious traži volontere za Free Shop. Više informacija možete pronaći ovdje.*
