Novo svjedočanstvo policajca o ilegalnom protjerivanju (pushback) potvrđuje nebrojeno mnogo svjedočanstava izbjeglica o tome da se pushback-ovi provode i iz dubine teritorija Republike Hrvatske. U tekstu Barabre Matejčić možete pročitati metode i interne procedure koje policajac opisuje, a obzirom na to da se radi već o drugom policajcu koji je spreman govoriti o nezakonitim, nehumanim i nemoralnim postupcima koji se od njih traže i na koje pristaju, jako nas zanima što će o sadržaju reći ali i poduzeti ministar Božinović, Ministarstvo unutarnjih poslova i Vlada RH. Do pisanja ovog izvještaja, tri dana nakon objave, od MUP-a nismo dobili nikakve javne reakcije.
O anonimnoj prijavi te načinu rada DORH-a i Saborskog odbora za unutarnju politiku, kao i o ostalim pritiscima zbog bavljenja temom pushbackova i nasilja na granici, u velikom intervjuu pričala je i Pučka pravobraniteljica Lora Vidović. TV prilog o postupanju policije i svjedočanstva izbjeglica možete pogledati i na SRF– u.
Reakcija ministra Božinovića koju smo mogli čuti nakon više od tjedan dana od objave anonimne pritužbe, a kojom se nije osvrnuo na sadržaj optužbi kao i informacija kako je Saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost otkrio MUP-u detalje anonimne prijave, ali i nedovoljno kapaciteta DORH-a da provede istragu o MUP-u bez da koriste kapacitete MUP-a, ne ulijeva ni najmanje povjerenja da se ovoj temi pristupa ozbiljno, ili da se pak takve prakse žele zaustaviti i sankcionirati.
Ovog tjedna mogli smo čitati brojne odjeke na izjave Predsjednice kojima je htjela objasniti svoje prvotne izjave o pushbackovima koji se provode na granici s BiH, a kojima je dodatno potvrdila provedbu pushbackova, osnažila narativ o izbjeglicama kao prijetnji i instruirala novinare kako bi trebali raditi posao u službi službene propagande. Vezano uz to, izdvajamo komentare Ladislava Tomičića, Borisa Pavelića, Slavice Lukić i Gordana Duhačeka.
Osim toga, Kuća ljudskih prava reagirala je povodom imenovanja ministra Božinovićapotpredsjednikom Vlade zaduženim za koordinaciju Vladinih aktivnosti u području ljudskih prava, ističući kako je upravo u njegovom resoru ozbiljno ugrožena vladavina prava i onemogućeno učinkovit nadzor nad policijskim postupanjima.
U ponedjeljak je 14 predstavnika država članica razgovaralo je o francusko-njemačkom prijedlogu novog mehanizmima solidarnosti u preraspodjeli ljudi koji pristižu u EU, odnosno za brzo prebacivanje ljudi spašenih brodovima u najbližu luku. Prema pisanju medija osam zemalja je podržalo taj prijedlog, među njima i Hrvatska. Za rujan je najavljen naredni sastanak na Malti pa ćemo dalje pratiti što se s prijedlogom događa, koji je sadržaj te što uopće znači da je svega šest zemalja od 28 članica dalo podršku. U isto vrijeme Slovenija je angažirala 35 vojnika na sprečavanju migracija na granici s Italijom i potvrdila svoju “predanost” pomoći Hrvatskoj “u borbi protiv nezakonite migracije” te su predložili potencijalno slanje Frontexa na vanjske granice Europske unije, piše H-alter.
U četvrtak smo svjedočili vijesti o utapanju 150 ljudi na obalama Libije dok je oko drugih 150 spašeno. Da podsjetimo, u Libiji se trenutno nalazi veliki broj izbjeglica koje nesigurnim brodicama pokušavaju doseći Europu i sigurnost i pobjeći od nehumanih uvjeta. Upravo zbog nepostojanja sigurnih i legalnih puteva i u Hrvatskoj nastavljamo pratiti stradavanja izbjeglica prilikom traženja načina da se domognu sigurnosti, a zadnja vijest odnosi se na grupu izbjeglica s djetetom pronađenih u vlaku u Zagrebu nakon dojave građana o pozivima u pomoć.
U četvrtak je Europska komisija odlučila pred Sudom pravde EU pokrenuti postupak protiv Mađarske zbog zakonodavstva kojim se kriminaliziraju aktivnosti podrške zahtjevima za azil i dodatno ograničava pravo traženja azila. Komisija je odlučila Mađarskoj uputiti i pismo s formalnim upozorenjem vezanim za nepružanje hrane osobama koje su zatvorene u mađarskim tranzitnim zonama na granici sa Srbiji čekaju deportaciju. Više o sadržaju tih odluka pročitajte u priopćenju Komisije. A u tom svjetlu, bit će zanimljiv i posjet Ursule von der Leyen, nove predsjednice Europske komisije Zagrebu sljedeći tjedan u utorak. Prema medijskim napisima teme će biti ulazak u Schengen te prioriteti predsjedanja Vijećem, no zanimljiv će sigurno biti i razgovor o budućim potezima vezanim za migracijsku i azilnu politiku budući je među svojim prioritetima von der Leyen naglasla kako “nam” trebaju snažne vanjske granice i kako želi ojačati FORNTEX, među ostalim, na način da se broj od 10000 graničnih policajaca dostigne već 2024., a ne 2027. kako je sad u planu. Gdje su tu ljudska prava pa i izbjeglica i osoba u migracijama ostaje nam za vidjeti i čuti.
Portal Radnička prava donosi priču o Crnim prslucima, pokretu nedokumentiranih radnika migranata u Francuskoj koji su, zbog svog statusa, prisiljeni živjeti i raditi u nesigurnim i izrabljivačkim uvjetima, a osim što prozivaju profitere i one koji omogućavaju represiju nad migrantima, ove kolektivne akcije dale su i hrabrost mnogim ranjivim migrantima da progovore, zatraže svoja prava i budu solidarni sa svojim drugovima.
Za ljetno štivo upućujemo na izdanja koja su objavljena 2019. godine i koja sugestivno tematiziraju migrantsku krizu i migrantska iskustva, poput Nepravilni glagoli’ Jenny Erpenbeck, ‘Ja sam s tobom – Brigittina priča’ Melanie G. Mazzucco, ‘Zamor materijala’ Mareka Šindelka, ‘Europsko proljeće’, Kaspara Collinga Nielsena, ‘Marx i lutka’ Maryam Madjidi, ‘Orkestar manjina’ Chigozie Obioma.