Nakon prošlotjedne izjave predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za švicarsku televiziju kako se u Hrvatskoj događa praksa ilegalnih protjerivanja (pushbacks) uz uporabu “malo sile”, prošlog je petka Centar za mirovne studije poslao zahtjev za očitovanje Ministarstvu unutarnjih poslova, ali MUP se još uvijek nije očitovao.
Direktor Human Rights Watcha za Europu i središnju Aziju, Hugh Williamson, uputio je u ponedjeljak otvoreno pismo predsjednici zahtijevajući pokretanje istrage o pushbackovima i zaustavljanje trenutne prakse, ističući kako kolektivno protjerivanje ljudi, bez individualne procjene potrebe za zaštitom, krši europsko pravo i UN-ovu Konvenciju o izbjeglicama. U otvorenom pismu HRW navodi i sramotne optužbe državne tajnice Gras koja je izjavila kako se aktivisti lažno predstavljaju (prerušavaju u policiju) i napadaju migrante. Ove su vijesti objavili i Deutche Welle i The Guardian, opisujući predsjedničinu izjavu kao prvu službenu potvrdu da hrvatska granična policija provodi pushbackove. Predsjednica se o svemu oglasila tek u utorak, tjedan dana nakon spomenutog intervjua, optužujući švicarski SRF za reinterpretiranje njezine izjave, izvlačenje iz konteksta i krivi prijevod, iakopostoji jasan video materijal njezine izjave.
Pučka pravobraniteljica u utorak je objavila anonimnu pritužbu službenika granične policije o sustavnim nezakonitim postupanjima koje provodi hrvatska policija. I dok brojne domaće i međunarodne organizacije, institucije i mediji već nekoliko godina upozoravaju na takve prakse, ovo je prva javna potvrda takvih postupanja od policijskih službenika na terenu koji su u njih direktno uključeni. Činjenica da pučka pravobraniteljica, nakon zatražene istrage od DORH-a nije dobila povratne informacije, a odgovor nije dobila ni od Hrvatskog sabora i saborskih odbora kojima se obratila govori o tome da je vladavina prava u Republici Hrvatskoj ozbiljno narušena. Pri tome posebno zabrinjavaju navodi policajaca kako naredbe za ilegalna protjerivanje dolaze od njihovih nadređenih i da bi njihovo odbijanje rezultiralo gubitkom posla, pa su jedini izlaz iz ove situacije našli u anonimnoj pritužbi pučkoj pravobraniteljici. Taj nedostatak povjerenja jasno nam pokazuje kako sustav puca po šavovima i da je ovakva situacija neprihvatljiva te neodrživa: nitko se zbog odbijanja nezakonite naredbe i upozoravanja na takve prakse ne bi trebao bojati za svoj status i položaj.
Predsjednica se potom, osim na švicarski SRF, javno obrušila i na pučku pravobraniteljicu i na hrvatske novinare, diktirajući ima kako bi trebali raditi svoj posao. Hrvatsko novinarsko društvo predsjednici je pojasnilo kako posao novinarki i novinara nije raditi u interesu bilo koje politike, nego u interesu javnosti, a predsjednicu pozvalo da se “bavi poslom koji zahtijeva funkcija na koju je izabrana i da ne dijeli lekcije novinarima”.
Ovog tjedna, aktivistice Inicijative Dobrodošli bile su u posjetu Velikoj Kladuši i Bihaću u Bosni i Hercegovini kako bi pružile podršku i pokazale solidarnost s lokalnom zajednicom i izbjeglicama u Unsko-sanskom kantonu. Nažalost, svjedočanstva o pushbackovima i nasilju hrvatske granične policije i dalje su prisutna. Uz navedeno, velik broj izbjeglica zatražio je da damo glas njihovim traumatičnim i nasilnim iskustvima, da prenesemo cijelom svijetu, institucijama i ljudima diljem Europe, da se njihova ljudska prava svakodnevno krše.
Alarm Phone obavio je kako su u posljednjih 8 tjedana zaprimili pozive u pomoć s 54 broda na Mediteranu, prevozeći otprilike 2000 ljudi. Polovina ih nije uspjela doći do Europe, a sudbine desetaka ljudi ostaju nepoznate. Alarm Phone možete pratiti na Facebooku i Twitteru.
Između 5000 i 6000 osoba arbitrarno je pritvoreno u libijskim detencijskim centrima Zintan i Gharyan. Od rujna 2018. do svibnja 2019. u navedenim su detencijskim centrima preminule 22 osobe, mladi muškarci, žene i osmogodišnje dijete, uglavnom od tuberkuoze. Više informacija donose Liječnici bez granica (MSF).
Liječnici svijeta (MDM) u potrazi su za službenicom za osnaživanje/interkulturnom medijatoricom za farsi jezik za rad u Unsko-sanskom kantonu u Bosni i Hercegovini. Molimo vas da informaciju proslijedite ženama koje su zainteresirane, a imaju potrebne kvalifikacije.
