Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović potvrdila je da se na hrvatskim granicama vrše pushbackovi. Podsjećamio, push backovi su nezakonita protjerivanja izbjeglica, a time i kršenje nacionalnih i međunarodnih zakona. Izvorni intervju koji je proveo SRF (Švicarski radio i televizija) može se pogledati ovdje. Na pitanje novinara o ozljedama izbjeglica koje su prijavile brojne domaće i međunarodne organizacije, predsjednica je odgovorila: „Raspitala sam se kod ministra unutarnjih poslova, ravnatelja policije i policajaca na terenu i oni su mi potvrdili da ne koriste silu koja bi bila pretjerana. Naravno da je potrebno malo sile kada provodite pushback, ali morate vidjeti i kakav je to teren”. Nakon više od 48 sati nije bilo službenog odgovora ili izjave Ministarstva unutarnjih poslova, a Centar za mirovne studije objavio dopis koji su poslali MUP-u i u kojem su zatražili očitovanje vezano za izjave kojima je Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, kao predstavnica i zastupnica Republike Hrvatske u zemlji i inozemstvu, potvrdila pushback-ove iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu koje provodi policija.
Dok predsjednica govori o “maloj sili”, svjedočenja izbjeglica koje su nasilno protjerane u Bosnu svakodnevno dokazuju da su izbjeglice s jedne strane žrtve, nasilnog brutalnog premlaćivanja, a s druge strane, na ovakav način su vođene u izbjeglički kamp Vučjak u Bihaću. Na ulicama Bihaća od kada je Vučjak uspostavljen, bosanska policija je ”uspostavila” lov na izbjeglice, odnosno onemogućuje im slobodno kretanje i prepraćuje ih do Vučjaka.
Ovoga tjedna, Sredozemno more scena je brojnih važnih događanja – prvo od njih je iskrcavanje broda Alan Kurt na Malti, na kojem se nalazilo 65 spašenih osoba. Odmah nakon toga, malteški premijer Joseph Muscat tvrdio je da će “sve spašene osobe na brodu biti odmah premještene u druge zemlje članice EU”. Također, prošli tjedan su Malta i Italija održale apsurdnu raspravu o ljudima koje je spasio brod „Alex“ iz Mediterranea Saving Humans: „Mi uzimamo tih 65, samo ako uzmete ostalih 65 koji su već na teritoriju Malte“. Europski političari moraju prestati tretirati spašene ljude kao robu i figure u političkim igrama u svrhu provođenja svojih apsurdnih politika. U međuvremenu, prema riječima njenog odvjetnika, Carola Rackete, kapetanica spasilačkog broda Sea Watch, tužit će talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija zbog klevete. Time se pojačava borba skupina i pojedinaca koji se solidariziraju s izbjeglicama i vođe krajnje desnice u Italiji Matteo Salvini.
Također, talijanski ministar unutarnjih poslova Salvini želi sve više povezati s istočnim susjednim zemljama, zbog njegovog dobro poznatog interesa za bodljikavu žicu, zidove i sve ostalo što bi ljude koji su u potrazi za sigurnošću i sigurnom mjestu za život, smjestilo izvan njegovog vidokruga. U tom kontekstu, izjavio je da, sa svojim hrvatskim i slovenskim kolegama, “raspravljaja o mogućnosti suradnje između talijanske, slovenske i hrvatske policije u svrhu provođenja zajedničkih patrole na slovenskom i hrvatskom teritoriju. ” Salvini se prisjetio zajedničkih patrola na talijansko-slovenskoj granici i najavio bilateralne susrete s slovenskim i hrvatskim kolegom idući tjedan u Helsinkiju .
Također, sve je više istraživanaja i tekstova o kriminalizaciji solidarnosti autorice Liz Fekete. Predlažemo vam da pročitate “Europe: crimes of solidarity” i “Humanitarianism: the unacceptable face of solidarity“, a ovdje možete pročitati posljednje izvješće Nezavisnog stručnjaka UN-a za ljudska prava i međunarodnu solidarnost Obiora Chinedu Okafor.
U Palermu je integracija toliko uspješna da Talijani i migranti imaju iste probleme. “Sve što ne funkcionira, ne funkcionira podjednako za obje skupine. Više nemamo niti jedan servis specifično namijenjen migrantima, jer kada rješavaju svoje probleme migranti idu na ista mjesta kao i drugi građani – obraćaju se gradskoj administraciji. Upravo su migranti ti koji su talijanske građane naučili da imaju pravo prozivati vlasti zbog nezaposlenosti. Kada govorimo o ljudskim pravima, ne govorimo pojedinačno o migrantskim, LGBT ili nekim drugim pravima, već o cjelini, o krugu u kojem svi moraju ostati’’, istaknuo je Adham Darawsha u intervjuu za Kulturpunkt.
Upravo iz Palerma i sličnih primjera trebala bi učiti i Hrvatska, posebno jer sve više ljudi s međunarodnom zaštitom biva smješteno u druge gradove, a ne samo Zagreb. Na području Hrvatske trenutno je oko je 350 ljudi u stanovima koje osigurava država te se kao jedan od najvažnijih problema bliže budućnosti javlja velik broj obitelji, uključujući i samohrane majke, koji će kroz nekoliko mjeseci ostati bez osigurane stambene situacije. Stoga je poruka sa zadnjeg sastanka Koordinacije za azil, neformalne mreže koja okuplja institucije, međunarodne organizacije i aktere civilnog društva, da se više naglaska treba stavljati na integraciju unutar lokalne zajednice, veću pripremljenost jedinica lokalne samouprave te bolju suradnju i komunikaciju svih nadležnih aktera.