Stvaranje preduvjeta za ulazak Hrvatske u Schengen vidljiv je na terenu i diplomaciji – dok hrvatska granična policija i dalje onemogućava ulazak izbjeglica u zemlju te se ne suspreže od primjene nasilnih metoda, ministar Božinović prima pohvale bavarskog ministra unutarnjih poslova, sporta i integracije Joachima Herrmana o radu te iste hrvatske policije u očuvanju hrvatskih granica. Granično područje Europske unije kao da je postalo zrcalo u kojem politika vidi samo sebe i one koji je “tapšaju” po leđima, dok o zbilji koja se odvija ispred njenih očiju odbija svjedočiti.
Vijest o otvaranju novog prihvatilišta za tražitelje azila u naselju Mala Gorica u okolici Petrinje već neko vrijeme kruži u javnosti te uznemiruje Inicijativu branitelja grada Petrinje. Inicijativa je dosad pokrenula peticiju protiv izgradnje prihvatilišta, a nedavno je najavila blokadu državne ceste prema Petrinji i Sisku na dan izbora za EU parlament ukoliko se ne udovolji njihovom zahtjevu da se od izgradnje prihvatilišta odustane. Ministarstvo unutarnjih poslova je jučer objavio priopćenje u kojem javnost informira kako su zbog odbijanja lokalne zajednice da se ondje prihvatilište otvori, konačno odustali od te ideje. Sredstva koja su bila osigurana za tu namjenu preusmjeriti će se u obnovu postojećih prihvatnih kapaciteta te u obnovu određenog broja stanova u vlasništvu Republike Hrvatske za smještaj izbjeglica. Scenarij kojem svjedočimo podsjeća na onaj iz 2004.godine kada je tadašnje vodstvo MUP-a pokušavalo sredstvima EU izgraditi prihvatilište u području Stubičke Slatine, a tamošnji građani su se tome protivili gotovo jednakim načinom kao i danas. Inicijativa Dobrodošli smatra kako u periodu od 15 godina nije naučeno što je to integracija, a tu su ponajprije zakazale državne institucije koje za smještaj potrebitih biraju izolirane lokacije (poput Male Gorice) u kojima suživot s lokalnom zajednicom nije moguće ostvariti, a proces suradnje i otvorenog dijaloga s lokalnom zajednicom svode na jednu tribinu. Integracija je proces koji traži vrijeme i aktivni angažman svih strana – lokalne zajednice, institucija i novih članova društva. Hrvatske institucije već godinama pokazuju kako je integracijska politika koju vode zapravo ignorantska – i to ne samo prema izbjeglicama, nego i prema lokalnoj zajednici. Odustajanje od izgradnje prihvatilišta u bilo kojoj zajednici nije rješenje problema već stavljanje problema “pod tepih” – jer zajednice odbijaju suživot s izbjeglicama koje će u Hrvatsku doći gdje god da se otvore smještajni objekti.
Iako je u Hrvatskoj trenutno znatno manje izbjeglica koje su azil dobile ili zatražile, brojne organizacije, inicijative i pojedinci naporno rade na podršci, stvaranju preduvjeta za društvo dobrodošlice te preveniraju kršenja ljudskih prava. Hrvatski pravni centar je primjerice tako pojačao svoj angažman u pružanju pravne pomoći u Prihvatilištu za tražitelje azile Porin te su njihove pravnice sada ondje prisutne svaki dan od 09 do 17 sati. Volonteri Centra za mirovne studije koji su nekoć mogli svoje aktivnosti provoditi u Prihvatilištu, a isto im je sada zabranjeno od strane MUP-a uz objašnjenje da za njihovom pomoći nema potrebe – počeli su provoditi aktivnosti izvan i oko Prihvatilišta Porin jer je ispitivanje potreba pokazalo da je svaka podrška potrebna i dobrodošla. Organizacija Liječnici svijeta održala je prvi od ukupno tri koordinacijska sastanka o izradi Smjernica za postupanje u slučajevima seksualnog nasilja nad djecom i ženama izbjeglicama i tražiteljima azila. Smjernice bi trebale potaknuti suradnju nadležnih tijela u ovom području, educirati stručno osoblje te pomoći žrtvama nasilja.
Na završnoj konferenciji DRIM projekta održanoj 7. svibnja predstavljen je Dunavski kompas – internetska platforma koja pokriva 8 zemalja i 21 jezik, a sadrži informacije iz različitih područja života kako bi strancima olakšala integraciju. U Hrvatskoj je platforma dostupna na hrvatskom, engleskom, arapskom, farsi i urdu jeziku. Razni akteri su pohvalili izradu ovakvog alata i istakli da će im biti koristan u radu sa strancima što će sigurno potaknuti institucije nadležne za integraciju da ga nastave koristiti i održavati.
U Zagrebu je ovoga tjedna, također, održana međunarodna konferencija o uključivom obrazovanju u organizaciji mreže SIRIUS i Mreža centara za obrazovne politike, koja je okupila stručnjake oko tri ključna tematska područja: socio-ekonomske nejednakosti, vrednovanje višejezičnosti u učionici te istraživanja sinergije između neformalnog i formalnog obrazovanja. Ovo je bila prilika za usavršavanje obrazovnih stručnjaka kojima, kako istraživanja pokazuju, nedostaje znanje o interkulturalnosti u radu s djecom migrantskog porijekla.
Gradsko vijeće Bihaća jednoglasno je donijelo odluku o otvaranju novog smještajnog objekta za izbjeglice – u VUčijaku, prigradskom naselju na lokaciji podno Plješevice, u blizini granice sa Hrvatskom. Ondje je pronađen objekt koji odgovara potrebnim uvjetima za smještaj izbjeglica, a vlasti su najavile kako ovim potezom žele izbjeglice izmjestiti iz privremenog centra Bira, odnosno iz centra Bihaća te približiti granici EU. Iako bi novi objekt mogao osigurati bolje uvjete prihvata za izbjeglice u Bosni, ovaj potez je pokazatelj kako zemlje u regiji dijele ignorantsku integracijsku politiku.
NAJAVE:
- U ponedjeljak, 13. svibnja u 19 sati u Galeriji Spot otvara se izložba “Granica 1981-1983” (“Staatsgrenze 1981-1983”) poznatog japansko-austrijskog fotografa Seiichija Furuyje.
- U sklopu Subversive Film Festivala održava se rasprava na temu “Imaju li migracije materinji jezik?” u kojoj sudjeluju Boris Buden i Sandro Mezzadra.
