Ovog tjedna objavljen je Izvještaj posebnog izaslanika Vijeća Europe za migracije i izbjeglice Tomáš Bočeka, nakon posjete Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u 2018. godini. U svim područjima koje Izvještaj pokriva – pristup teritoriju, pristup sustavu azila, prihvat, detencija i povratak, maloljetnici bez pratnje te integracija – detektirani su brojni problemi, zabrinutosti te se prenose svjedočanstva izbjeglica koje su imale iskustvo nasilnih push backova. Iako se mogu naći različiti podaci, opis konteksta, perspektive različitih aktera i preporuke, mlak jezik kojim je Izvještaj napisan ne ostavlja dojam urgentnosti rješavanja teških kršenja ljudskih prava. Istaknute zabrinutosti odnose se na politike i prakse detencije djece, osobito djece bez pratnje, neprovedbu ili nedostupnost integracijskih mjera, naplatu troškova detencije u detencijskom centru, nemanje pristupa pravnoj pomoći osobama koje su u detenciji, kao i njihova neinformiranost o razlozima za to, i druge.
Neke od zanimljivih informacija:
Od srpnja 2018. godine hrvatska granica se nadzire Frontexovim avionom. Granicu sa BiH nadzire preko 1,000 policajaca (od ukupno 6.500 pripadnika granične policije), a dodatno je i 2.000 pripadnika interventne policije angažirano na granici.
Od 2016. godine MUP je zaprimio 193 žalbe na postupanje policije na granici u smislu nezakonitog postupanja, uništavanja ili zapljene imovine – od čega je 51 žalbu uputila Pučka pravobraniteljica, 13 Pravobraniteljica za djecu, 41 UNHCR, 15 Centar za mirovne studije, 14 AYS, dok su ostale žalbe uputili saborski zastupnici, vladini dužnosnici i druge organizacije civilnog društva. Autor izvještaja navodi da policija u istragama tih pritužbi nije utvrdila postojanje ponašanja koja se navode, no isto tako se navodi da nisu upoznati s time na koji način su provedene istrage, je li ih provodilo neko neovisno tijelo i jesu li učinjeni napori kako bi se žrtve identificirale te s njima uspostavio kontakt.
U 2018. godini, u Prihvatilištu za tražitelje azila Porin bile su smještene najvećim dijelom osobe iz Sirije, Afganistana, Iraka i Irana te su se prosječno zadržavale od jednog do mjesec dana, a 83% ih je napustilo Prihvatilište prije okončanja procedure traženja azila. Obitelji s djecom u prosjeku ostaju duže ako su djeca uključena u školu. Značajan udio, jedna trećina, u strukturi osoba koje borave u Prihvatilištu su oni vraćeni po tzv. Dublinu iz Austrije i Njemačke.
Zanimljiv podatak koji se u Izvještaju iznosi jest da su osobe smještene u Prihvatilištu Porin iskazale potrebu za povećanjem broja satova tečaja hrvatskoga jezika te za organiziranjem tečajeva na način da mogu pohađati i satove hrvatskoga i satove engleskoga jezika. Podsjetit ćemo da je prije pola godine CMSu odbijeno produljivanje ugovora za organiziranje upravo ovakvih aktivnosti argumentom kako se slične ili iste aktivnosti provode i kako nema potrebe za CMS-ovim radom. Iako CMS još uvijek nema pristup prihvatilištima, ovo je značajan uvid u potrebe osoba koje su tamo smještene kao i potvrda da se zaista radilo o političkoj, a ne odluci utemeljenoj na stvarnom stanju stvari.
I Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a objavilo je Izvještaj o ljudskim pravima za Hrvatsku za 2018. godinu u kojem je značajan dio posvećen zlostavljanju migranata, izbjeglica i osoba bez državljanstva te zaštiti izbjeglica.
Od drugih događanja istaknuli bismo članak o iskustvima jedne od obitelji iz Sirije smještenih u Zadru i borbi koja im je uslijedila zbog nedovoljne podrške države.
Nehumano i ponižavajuće postupanje prema osobama koje migriraju se nastavlja, a izdvajamo kako Mađarska i dalje nastavlja s praksama izgladnjivanja zatvorenih u tranzitnim centrima, koje se prekidaju tek u slučajevima koje su prijavljeni Europskom sudu za ljudska prava. Od veljače do prošlog tjedna, Mađarski Helsinški odbor zatražio je od ESLJP-a prekidanje takvih praksi za 13 osoba, a uzevši u obzir i osobe kojima je odbijano dati hranu u 2018. godini to je ukupno 21 osoba.
Iz BiH su prošlog tjedna objavljene snimke kako su u kavezima na kojima je vidljivo kako je u sklopu prostorija za zadržavanje Međunarodnog graničnog prijelaza (MGP) Klobuk pored Trebinja pritvoreno sedam odraslih osoba i petero djece. Dodatno je užasavajuće bilo pročitati službenu izjavu Granične policije BiH kako je to sve u skladu s EU standardima, pa postavljamo pitanje je li nehumano i ponižavajuće postupanje prema ljudima koji migriraju sada i standard EU?
I nešto solidarnosti za kraj, u nekoliko njemačkih gradova održani su prosvjedi protiv vladnih namjera za pooštravanje politika azila i deportacije te kriminalizacije solidarnosti. Prosvjed je organizirala inicijativa Seebrücke koja je nastala kao odgovor na sve veći broj smrtnih slučajeva u Mediteranu i kriminalizaciju spašavanja na moru. Inicijativa je pozvala lokalne vlasti da se u znak solidarnosti proglase “sigurnim lukama” za izbjeglice, a do sada se na poziv odazvala 51 lokalna zajednica. Osim toga, gradonačelnici 13 velikih gradova (Paris, Lille, Grande-Synthe, Rennes, Troyes, Aubervilliers, Metz, Toulouse, Strasbourg, Bordeaux, Grenoble, Nantes, St-Denis) u Francuskoj je pozvalo vlast da implementira dostojanstvene mjere dobrodošlice, smještaja i informiranja za sve migrante neovisno o tome da li su u neregularnom statusu ili u procesu vraćanja po tzv. Dublinu.
