Vijesti

Bez sigurnih i legalnih puteva ljudi će se i dalje smrzavat i ginuti pred našim vratima

U posljednjih nekoliko dana, u BIH pao je prvi snijeg, a temperature preko noći već danima su ispod nule te je situacija na koju dulje vrijeme upozoravaju aktivisti, volonteri i organizacije na terenu postala realnost. Prema podacima UNHCR-a do početka lipnja 7 600 ljudi stiglo je u BIH, neki su ju u međuvremenu i napustili no novi ljudi i dalje pristižu.

U nedostatku boljeg ili dugoročnijeg riješenja za smještaj izbjeglica koje su se ove dane i dalje nalazile u kampu Trnovi u Velikoj Kladuši predstavnici UNHCR-a i IOM-a započeli su pregovore s ljudima kako bi ih izmjestili u objekt firme „Miral“ u Polju gdje će im biti osiguran humanitarni smještaj te uz naglasak predstavnika IOM-a da se u ovom slučaju ne radi o izbjegličkom centru.

Da sustavno rješenje situacije u BIH ne postoji pokazuje i situacija u kojoj, u nehumanim uvijetima u selu Velečevo u blizini Ključa, između dva entiteta, na cesti borave desetine izbjeglica koje su se ovdje našle zbog novih mjera kojima vlasti Unsko-sanskog kantona pokušavaju riješiti situaciju sa povećanim brojem ljudi na tom području. “Nove mjere” sastoje se od toga da se presreću autobusi koji dolaze iz Sarajeva te izbjeglice koje zatekne u njima smješta usred polja, na hladnoći i goloj zemlji.

Osim promrzlih ljudi, izostanak legalni i sigurnih puteva i na druge načine ugrožava živote ljudi. Zadnja takva situacija bila je nesreća na riječkoj zaobilaznici na kojoj se prevrnuo kombi pun ljudi.   

 

U srijedu 21. studenog obilježena je godišnjica smrti djevojčice Madine. Prisjetimo se, Madina je bila 6-godišnja djevojčica iz Afganistana koja je s majkom i svojom braćom i sestrama protjerana iz Hrvatske te su natjerani da usred noći, prateći prugu hodaju natrag prema Srbiji. Malo nakon protjerivanja, Madinu je usmrtio vlak, MUP i dalje poriče odgovornost, a dokazi kao primjerice snimke termovizijskih kamera misteriozno su nestali. Nažalost protjerivanja (push back-ovi) i dalje se nastavljaju te godinu dana nakon Madinine smrti sa sigurnošću možemo jedino utvrditi da Hrvatska iz ove tragedije nije ništa naučila.
Na dan obilježavanja godišnjice smrti, Trg Republike Hrvatske preimenovan je u Trg Madine Hussiny. Postavljanjem ulične ploče s imenom Madine Hussiny, djevojčice iz Afganistana koja je svoj život tragično završila kao žrtva policijskog progona u Hrvatskoj, aktivistkinje su željele pokazati da čuvaju od zaborava sjećanje na nju i na sve one koji su svoje živote izgubili pod militantnom čizmom europskog migracijskog režima.

Godišnjicu smrtu obilježila je i inicijativa Studenti za izbjeglice koja je u ranojutarnjim satima izvela aktivističku intervenciju u prostoru Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Riječi “Umorna sam” dočekale su studente na 400 radnih mjesta, a nisu mogle proći neopaženo jer se dalo do znanja da su to mogle biti Madinine posljednje riječi.

Kao što su članovi inicijative poručili u tekstu s druge strane papira, smrt je bila tragična “jer su Madina i njezina obitelj u Republiku Hrvatsku ušli s nadom za bolji život, jer je Madinina smrt posljedica nezakonitog i nehumanog postupanja hrvatske granične policije i jer za smrt šestogodišnje djevojčice nitko nije odgovarao te kako su potencijalno inkriminirajuće snimke termovizijske kamere spornog incidenta misteriozno nestale”.

Prošlog tjedna predstavljen je Dunavski kompas – platforma koja izbjeglicama i migrantima olakšava pristup informacijama o pravima i obvezama. Platforma pokriva sva važna životna područja: boravak, rad, učenje jezika, obrazovanje, svakodnevni život i zdravlje te nudi pregled svih važnih prava i mogućnosti. Informacije o pravima i obvezama ljudi koji žive ili dolaze živjeti u druge zemlje nalazile su se do sada na raznim mjestima i većinom nisu bile dostupne na stranim jezicima, konkretno na arapskom, farsiju, engleskom i urdu. Platforma je dostupna na linku: hr.danubecompass.org.


Najava:

  • Booksa 14. godinu organizira Reviju malih književnosti koja je ove godine posvećena Magrebu, odnosno suvremenoj književnosti Alžira, Libije, Maroka i Tunisa. Revija će se održati od 3. do 7. prosinca u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku. Cijeli program možete pogledati ovdje.

Zagrebački program napravljen je u suradnji s Human Rights Film Festivalom koji se održava od 2. do 9. prosinca. Revija i HRFF pripremaju zajednički program pod nazivom Riot of Desire / Pobunjena želja.

hr Croatian
X